| Autor | Objavljeno | Portal | Original |
|---|---|---|---|
| Index Native | Prije 4 sata10:00, 19. kolovoza 2026. | Index | Otvori |
Sadržaj nastao u suradnji s: CFO Management
URED budućnosti ne nastaje preko noći. Dio promjena o kojima se još donedavno govorilo kao o nečemu što tek dolazi već je stigao: ponavljajući poslovi sve se više automatiziraju, softver preuzima dio obrade podataka, a zaposlenici sve manje vremena trebaju trošiti na ručne unose i provjere.
U prethodnom razgovoru s Ivanom Živković Abraham pisali smo o tome kako nepovezani sustavi, ručni unosi i Excel tablice i dalje troše vrijeme i resurse u brojnim tvrtkama. Ovoga puta s istom sugovornicom idemo korak dalje i pitamo kako će razvoj umjetne inteligencije, automatizacije i novih softverskih rješenja promijeniti sam posao ljudi koji danas rade u financijama, računovodstvu i HR-u.
U ovom razgovoru pitali smo Živković Abraham, idejnu začetnicu projekta ACCEPT Finance Market i investitoricu, koje će vještine postati važnije, koje će rutinske zadatke preuzeti tehnologija i zašto novi softver sam po sebi ne rješava poslovne probleme - već ponekad stvara nove.
U financijama, računovodstvu i HR-u još postoji puno rutinskih zadataka, od ručnog unosa i provjere dokumenata do izrade izvještaja. Koji će se od tih poslova prvi ozbiljno promijeniti zbog AI-ja i automatizacije?
Već sada smo automatizirali niz ponavljajućih zadataka. Ne govorimo više o budućnosti, govorimo o sadašnjosti. Mnoga IT rješenja već danas omogućuju vrlo brzo knjiženje izlaznih računa, a eRačuni ubrzali su i dio procesa s ulaznim računima.
Problem nastaje kada sustavi nisu povezani. Račun iz inozemstva stiže kao PDF, bankovni izvodi nisu potpuno integrirani s ERP-om ili DMS-om i podaci se ponovno moraju ručno unositi. Da, i u 2026. godini. To me stvarno frustrira.
Pritom nije riječ samo o prepisivanju. Stručna osoba mora razumjeti o kakvoj se transakciji radi i kako je pravilno evidentirati. Automatizacija ubrzava unos, ali ne donosi prosudbu. Nije svaki ulazni račun trošak niti je svaki priljev na izvodu prihod.
Tu i tehnologija i struka imaju još puno posla. Idemo pričati. Rješenja postoje. Upravo je to jedan od razloga zbog kojih organiziramo ACCEPT Finance Market.
AI se često predstavlja kao prijetnja radnim mjestima. Kako će izgledati posao računovođe, financijaša ili HR stručnjaka za pet godina i koje će vještine postati važnije?
Računovođa će manje vremena provoditi na unosu i provjeri podataka, a više na tumačenju onoga što je sustav već pripremio. Trebat će menadžmentu objasniti gdje su rizici i problemi, a gdje postoji prostor za razvoj. Umjesto "knjigovođe koji knjiži", sve više će biti "financijskog savjetnika koji nadzire i objašnjava".
Slično se događa u HR-u. Administracija oko ugovora i evidencija sve se više automatizira, a fokus prelazi na zadržavanje ljudi, razvoj vještina i organizacijsku kulturu.
Istodobno nitko više ne može biti stručnjak samo za svoje usko područje. Financijsko i porezno znanje ostaju važni, ali uz njih rastu važnost analitike, tehnologije, zaštite podataka i kibernetičke sigurnosti. Upravo će komunikacija među različitim strukama postajati sve važnija.
Postoji li zadatak koji danas u prosječnoj kompaniji traje nekoliko sati ili dana, a uz postojeću tehnologiju već se može riješiti puno brže?
Ima ih više. Mjesečni izvještaji za menadžment ili konsolidacija izvještaja dobar su primjer. U prosječnoj hrvatskoj tvrtki to još može biti višednevni proces ručnog spajanja Excel tablica iz različitih odjela, dok se uz integrirani ERP i alate za konsolidaciju isti rezultat može dobiti za najviše sat vremena.
Slično vrijedi za zaprimanje, arhiviranje i sortiranje dokumentacije, kontrolu podataka i pripremu za reviziju ili inspekciju. Problem nije što tehnologija ne postoji. Problem je što velik dio malih i srednjih tvrtki još radi paralelno: dio procesa je u sustavu, a dio je "za svaki slučaj" u Excelu ili na papiru. To nije dovoljno.
Kompanije često uvedu novi alat, ali ne promijene način rada. Koliko je tehnologija korisna ako se istodobno ne mijenjaju procesi i znanja zaposlenika?
Bez toga je praktički beskorisna, a ponekad i štetna jer stvara lažni osjećaj da je problem riješen, a onda se vrati poput bumeranga. Softver danas doista može gotovo sve. Prodajna prezentacija često završi tako da korisnik opisuje svoje probleme, a odgovor glasi: "Da, mi to možemo riješiti." E, tu je kvaka.
Tek tijekom implementacije postaje jasno što stvarno funkcionira, što treba prilagoditi, gdje treba educirati korisnike, a gdje povezati više sustava. Zato uvođenje novog softvera nije jednokratna kupnja nego dugoročna investicija. Upravo zato postaju sve važniji ERP konzultanti, ljudi koji razumiju i poslovni proces i softverske mogućnosti te ih znaju povezati.
Hoćemo li za nekoliko godina još govoriti o jasno odvojenim financijama, IT-u i HR-u?
Same struke ostat će odvojene jer će razina specijalizacije biti sve veća. Ono što se već mijenja jest intenzitet njihove suradnje.
Računovođe danas svakodnevno razgovaraju s IT stručnjacima. Informatičari trebaju informacije iz struke jer ne mogu sami znati što je porezno i regulatorno ispravno, dok računovodstvo bez suvremene tehnologije više ne može pratiti tempo i količinu podataka.
Slična je situacija u HR-u, koji za upravljanje ljudima, kompetencijama i rezultatima koristi sve ozbiljnija tehnološka rješenja. Zajednička tehnologija, zajednički jezik i komunikacija među strukama postaju sve važniji. Tehnologija nas ne smije razdvajati, nego spajati.
Imamo rješenja, imamo probleme. Trebamo ih staviti za isti stol.
Što hrvatske kompanije danas više koči u primjeni AI-ja i automatizacije: cijena, regulativa, nedostatak znanja ili otpor promjenama?
Kombinacija svega toga. Gospodarska nesigurnost otežava odluke o ulaganjima koja nemaju odmah vidljiv povrat, a problem su i nedostatak radne snage i znanja. Struka često ne poznaje dovoljno tehnologiju da bi znala što može dobiti, dok se tehnološka rješenja ponekad razvijaju bez dovoljno razumijevanja stvarnih financijskih i računovodstvenih procesa.
Regulativa nekad ubrzava promjene, a nekad ih usporava. No mislim da hrvatskim kompanijama nedostaju i brzina djelovanja, međusobna povezanost i spremnost na izlazak iz zone komfora.
Strah od promjene ne rješava se skrivanjem iza propisa i rečenice "tako se to uvijek radilo", nego razmjenom iskustava i primjerima koji pokazuju da se stvari mogu napraviti drukčije. Dolazi nam nova generacija koja traži promjene i donosi nova pravila. Tko se ne prilagodi i ne promijeni, ugasit će se.
Na ACCEPT Finance Marketu predstavljat će se konkretna tehnološka rješenja. Kako posjetitelj može razlikovati alat koji stvarno rješava poslovni problem od onoga koji samo dobro zvuči u prezentaciji?
Najbolja je polazna točka doći s konkretnim problemima i potrebama svoje organizacije. Razlika u odnosu na gledanje webinara ili prezentacije jest mogućnost izravnog razgovora s ljudima koji softver razvijaju i onima koji ga već koriste.
Posjetitelji na jednom mjestu mogu usporediti različita rješenja, postavljati pitanja razvojnim stručnjacima i vidjeti što određena tehnologija stvarno može promijeniti u njihovom radu. Želimo dovesti IT rješenja i stručnjake koji imaju što konkretno pokazati, ali i žele čuti što struka stvarno treba. To je dvosmjerna razmjena, ne jednosmjerna prodaja.
A na kraju se opet vraćamo networkingu. Tome se najviše veselim. Takvu mogućnost da u jednom danu vidite, usporedite i raspravite različita rješenja nemate ni na internetu ni na sastanku s jednim dobavljačem.
ACCEPT Finance Market održat će se 16. listopada na Zagrebačkom velesajmu, u paviljonu 7/7A. Posjetitelje očekuje više od 30 predavanja, panela i radionica te predstavljanje više od 50 tehnoloških rješenja za financije, računovodstvo, HR i poslovanje, uz demonstracije alata i priliku za izravan razgovor sa stručnjacima koji ih razvijaju i koriste
Sponzorirani sadržaj donose Index i CFO Management u skladu s najvišim profesionalnim standardima.