Autor	Objavljeno	Portal	Original
Index VijestiZadnja nadopuna: 07:31, 19. lipnja 2026.		Index	Otvori

Ista valuta, različite kamate. Stambeni krediti diljem eurozone jako variraju

ZADUŽIVANJE za kupnju doma u Latviji košta dvostruko više nego na Malti, s kamatnim stopama od 4

ZADUŽIVANJE za kupnju doma u Latviji košta dvostruko više nego na Malti, s kamatnim stopama od 4.18 posto u Rigi i 2.08 posto u Valletti. Iako se radi o istoj valuti i monetarnoj politici koju vodi ista središnja banka, troškovi stambenih kredita drastično se razlikuju diljem eurozone.

Taj jaz, veći od dva postotna boda između najjeftinijih i najskupljih tržišta, jedno je od najupečatljivijih otkrića u najnovijim podacima Europske središnje banke o novim stambenim kreditima za travanj ove godine, piše Euronews.

Najjeftiniji stambeni krediti na jugu Europe

Prosječna kamatna stopa na stambene kredite u eurozoni, koja obuhvaća i fiksne i promjenjive stope, iznosila je 3.43 posto. Najniže stope zabilježene su na području Sredozemlja.

Malta je s 2.08 posto na vrhu ljestvice najpovoljnijih, a slijede je Bugarska (2.45%), Španjolska (2.80%), Portugal (2.85%), Hrvatska (2.95%) i Slovenija (2.99%). Među najvećim gospodarstvima eurozone ističu se Španjolska i Portugal, gdje zajmoprimci plaćaju otprilike jedan postotni bod nižu kamatu od svojih kolega u Njemačkoj, u kojoj novi stambeni krediti koštaju 3.84 posto.

Baltičke zemlje i dalje najskuplje

Na suprotnom kraju ljestvice nalaze se baltičke države. Latvija bilježi najvišu kamatnu stopu na stambene kredite u eurozoni od 4.18 posto, a slijede je Estonija s 4.05 posto i Litva s 3.88 posto. Iznad prosjeka eurozone nalaze se i Njemačka, Belgija i Nizozemska.

Za kućanstva se ove razlike u kamatnim stopama pretvaraju u značajne razlike u mjesečnim ratama. Primjerice, za stambeni kredit od 200.000 eura na 20 godina uz prosječnu maltešku stopu od 2.08 posto mjesečna otplata iznosi oko 1019 eura. Uz latvijsku stopu od 4.18 posto, isti kredit stoji otprilike 1231 euro mjesečno - što je razlika veća od 200 eura svakog mjeseca.

Tijekom cijelog razdoblja otplate, zajmoprimac u Latviji vratio bi banci gotovo 295.000 eura, u usporedbi s otprilike 245.000 eura na Malti. Razlika u plaćenim kamatama za potpuno isti iznos kredita tako doseže gotovo 51.000 eura.

Zašto postoje tolike razlike unutar eurozone?

Iako Europska središnja banka postavlja jedinstvenu referentnu kamatnu stopu za cijeli monetarni blok, cijene stambenih kredita uglavnom određuju nacionalni bankarski sustavi. Prvi je faktor struktura svakog tržišta, ponajprije udio kredita s fiksnom ili promjenjivom kamatnom stopom.

U baltičkim zemljama i Finskoj prevladavaju krediti s promjenjivom stopom, koji čine više od 93 posto novih stambenih kredita u Latviji, Estoniji i Finskoj, dok je prosjek eurozone samo 15 posto. Kada kamatne stope rastu, zajmoprimci u tim zemljama osjećaju utjecaj gotovo odmah.

S druge strane, u Francuskoj, Španjolskoj i Portugalu prevladavaju fiksne stope, što kućanstvima omogućuje da osiguraju svoje troškove na više godina. Važan faktor je i konkurencija među domaćim bankama. Manji bankarski sektori s manje zajmodavaca obično imaju šire kreditne marže, a baltička su tržišta relativno koncentrirana.

Podsjetnik na nedovršenu financijsku uniju

Ulogu igraju i strukture financiranja banaka, odnosno oslanjaju li se više na veleprodajna tržišta ili na jeftinije domaće depozite.

Stručnjaci nisku cijenu zaduživanja na Malti objašnjavaju žestokom konkurencijom među bankama, obilnim domaćim depozitima i stabilnim tržištem nekretnina. Uz to, Malta ima znatno manji udio kredita s promjenjivom stopom od baltičkih država, što štiti klijente od naglih promjena referentnih stopa ESB-a.

Podaci ESB-a ističu paradoks u srcu europskog projekta. Dok je monetarna politika centralizirana u Frankfurtu, njezin prijenos na građane i gospodarstvo ostaje izrazito fragmentiran. Za kupce nekretnina to znači da lokacija i dalje igra presudnu ulogu.

Obitelj koja kupuje dom u Rigi može platiti više nego dvostruko višu kamatnu stopu od one koja se naplaćuje kućanstvu u Valletti. Gotovo tri desetljeća nakon uvođenja eura, trošak kupnje doma ostaje jedan od najočitijih primjera postojanja nacionalnih financijskih granica unutar monetarne unije.