| Autor | Objavljeno | Portal | Original |
|---|---|---|---|
| Index Recepti07:33, 19. lipnja 2026. | Index | Otvori |
ŠVEDSKA pita sa sirom, poznata kao Västerbottensostpaj, omiljena je delicija koja se u Švedskoj tradicionalno poslužuje tijekom blagdana i svečanosti poput Božića ili proslave ljetnog solsticija (Midsommar), koji Šveđani slave danas. Svoj specifičan okus duguje siru Västerbottensost, koji potječe iz istoimene regije na sjeveru zemlje, a odlikuje se orašastim notama i blagom, ugodnom gorčinom.
Mnogi ga smatraju kraljem švedskih sireva, a legenda kaže da je nastao sasvim slučajno u 19. stoljeću. Prema priči, mljekarica Ulrika Eleonora Lindström iz sela Burträsk bila je toliko zaokupljena ljubavnom avanturom da je zanemarila brigu o siru. Zbog toga je fermentirao dulje od predviđenog, što je na kraju rezultiralo njegovim jedinstvenim okusom.
Iako je sir iznimno cijenjen i tražen, pokazalo se da ga je nemoguće proizvesti bilo gdje osim u selu u kojem je i nastao. Zašto je to tako, nitko ne zna sa sigurnošću. Na to pitanje odgovor nije dala ni forenzička DNK analiza, kao ni brojni dokumentarci snimljeni o ovom specijalitetu. Nagađa se da bi tajna mogla ležati u lokalnim policama od smreke na kojima zrije, posebnoj mikroflori u mljekari ili čak dugim ljetnim danima koji utječu na raspoloženje krava.
Jedna od najintrigantnijih teorija, o kojoj je svojedobno pisao i BBC, jest da je za jedinstven okus zaslužan meteorit koji je davno udario u to područje, stvorio jezero pored Burträska i obogatio tlo kalcijem.
Västerbottensost danas ima zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla, a pita spravljena od njega postala je simbol švedske kulinarske tradicije. Popularnost je prešla granice Švedske te se udomaćila u kuhinjama diljem svijeta. Budući da se originalni sir ne može pronaći svugdje, kao dobra zamjena mogu poslužiti parmezan, cheddar, gruyère ili neki drugi tvrdi sir. Ljubitelji ove pite kažu kako je najbolja kombinacija cheddara i parmezana u omjeru 50:50.
Ako kod kuće želite pripremiti ovu pitu, trebat će vam:
U veću zdjelu stavite brašno i na kockice narezan hladni maslac. Prstima ili sjeckalicom za tijesto utrljajte maslac u brašno dok ne dobijete mrvičastu smjesu. Dodajte hladnu vodu i kratko mijesite dok se sastojci ne povežu u kompaktno tijesto. Tijesto omotajte prozirnom folijom i stavite u hladnjak na 30 minuta.
Ohlađeno tijesto izvadite iz hladnjaka i razvaljajte na lagano pobrašnjenoj površini. Pažljivo ga prenesite u kalup za pitu promjera 20 cm. Utisnite tijesto uz dno i rubove kalupa te odrežite višak koji prelazi rub. Kalup s tijestom stavite u zamrzivač na 30 minuta. U međuvremenu zagrijte pećnicu na 220 °C.
Izvadite kalup iz zamrzivača i vilicom izbockajte dno tijesta na nekoliko mjesta kako se tijekom pečenja ne bi napuhalo. Pecite 12 do 15 minuta, odnosno dok tijesto ne poprimi zlatnosmeđu boju. Izvadite ga iz pećnice i ostavite da se kratko ohladi. Smanjite temperaturu pećnice na 200 °C.
Naribajte sir i stavite ga u veliku zdjelu. Dodajte jaja, vrhnje i prstohvat mljevenog papra. Sve sastojke dobro promiješajte dok ne dobijete jednoličnu smjesu. Smjesu za nadjev ravnomjerno ulijte u prethodno pečeno tijesto. Pecite na 200 °C 40 do 45 minuta, odnosno dok nadjev ne postane čvrst, a površina lagano zlatna. Pečenu pitu izvadite iz pećnice i ostavite da odstoji najmanje 20 minuta prije rezanja i posluživanja.
Ako vrh pite počne previše tamniti tijekom pečenja, prekrijte je aluminijskom folijom. Ako koristite veći kalup, do 23 cm, nadjev će biti nešto tanji. Na vrh nadjeva možete dodati i sezonske namirnice prema želji, poput šparoga, artičoka, mladog kelja, gljiva ili poriluka, a cijeli recept pronađite ovdje.