Autor	Objavljeno	Portal	Original
Index Vijesti06:29, 19. lipnja 2026.		Index	Otvori

Slovenija tvrdi da je ispunila cilj NATO-a, Rutte kaže da brojke ne pokazuju to

ČELNICI NATO-a idući mjesec stižu u Ankaru, gdje se očekuje da će se saveznici obvezati na izdvajanje 5 posto BDP-a za obranu do 2035

ČELNICI NATO-a idući mjesec stižu u Ankaru, gdje se očekuje da će se saveznici obvezati na izdvajanje 5 posto BDP-a za obranu do 2035. godine. No za nekoliko članica jaz između obećanja i stvarnosti i dalje je velik.

Rutte predstavlja procjenu napretka

Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte trebao je na sastanku ministara obrane predstaviti povjerljivu procjenu napretka članica prema novom cilju potrošnje, navode trojica NATO-ovih diplomata. Analiza će u fokus staviti zemlje koje su još daleko od cilja koji je nametnuo američki predsjednik Donald Trump, piše Politico.

Osjetljiv trenutak za Savez

Procjena dolazi u osjetljivom trenutku za Savez. Europske vlade pokušavaju pokazati da preuzimaju veću odgovornost za vlastitu obranu dok Washington smanjuje vojne resurse namijenjene NATO-u, a Trump nastavlja vršiti pritisak na saveznike oko podjele tereta.

Obveza od 5 posto BDP-a

Sve članice obvezale su se na cilj od 5 posto BDP-a. Od toga bi 3,5 posto trebalo ići na ključne vojne sposobnosti, a dodatnih 1,5 posto na šire sigurnosne investicije do 2035. godine. No neke zemlje još se suočavaju s političkim otporom, proračunskim ograničenjima i pitanjima hoće li njihovi planovi zadovoljiti NATO-ova računovodstvena pravila.

"Uoči summita u Ankari očekujem da će zemlje predstaviti jasne, konkretne i vjerodostojne planove za postizanje tog cilja", rekao je Rutte. Pritom je napomenuo da neke zemlje, poput Slovenije, Albanije i Češke, nisu ispunile ni prethodni cilj od 2 posto BDP-a prije 2025. godine.

Dužnosnik Bijele kuće rekao je za Politico da Trump očekuje da će se saveznici držati obećanja o pet posto izdvajanja za obranu.

Španjolska odbija viši cilj

Španjolska je na meti kritika NATO-a i Trumpa otkako je prošle godine odbila prihvatiti obvezu od 5 posto. Madrid tvrdi da vojne sposobnosti potrebne za suprotstavljanje Rusiji može izgraditi trošeći 2.1 posto BDP-a.

Ove je godine Španjolska za obranu izdvojila 34 milijarde eura, čime je došla do 2 posto BDP-a, rekao je Félix Arteaga s instituta Elcano Royal. No otvoreno je pitanje hoće li NATO priznati sve stavke iz plana povećanja potrošnje, među kojima su telekomunikacije, kibernetička obrana i odgovor na prirodne katastrofe. Dodatni problem za premijera Pedra Sáncheza jest to što se profilirao kao jedan od najvećih Trumpovih kritičara u Europi.

Britanija bez jasnog plana financiranja

Britanija se obvezala na NATO-ov cilj od 5 posto, ali je zasad u potpunosti financirano samo 2.6 posto. Planovi ministrice financija Rachel Reeves predviđaju da će zemlja do 2027. dosegnuti 2.6 posto izdvajanja za obranu, no nema proračunskog plana za ostatak puta.

Premijer Keir Starmer zasad govori samo o "ambiciji" da se u sljedećem sazivu parlamenta dosegne 3 posto BDP-a. Manjak novca postao je očit ovog mjeseca kada je ministar obrane John Healey podnio ostavku zbog nedostatka dodatnih sredstava za britanski Plan obrambenih ulaganja. Plan će sada biti izmijenjen pod novim ministrom obrane Danom Jarvisom i objavljen prije summita u Ankari.

Mađarska: nova vlada, stare poteškoće

Mađarska je 2025. na obranu potrošila procijenjenih 2.06 posto BDP-a, prema podacima NATO-a. No nova vlada premijera Pétera Magyara suočava se s teškom situacijom. Pod prethodnim vodstvom Viktora Orbána Budimpešta je zatražila 16 milijardi eura iz programa EU-a za zajmove za naoružanje, ali Magyar je najavio da će taj zahtjev preispitati.

Dužnosnici EU-a očekuju da će Mađarska na kraju tražiti tek trećinu tog iznosa, što bi smanjilo prostor za dodatna izdvajanja. Tamas Csiki Varga s Instituta za strategiju i politiku John Lukacs kaže da bi obrambeni proračun privremeno mogao pasti ispod 2 posto dok se nova vlada bori s opterećenim javnim financijama.

Češka: sporna računovodstvena metodologija

Češka je, poput Mađarske, 2025. zabilježila pad izdvajanja za obranu u odnosu na prethodnu godinu. Prag ove godine planira izdvojiti 2.1 posto BDP-a, ali samo ako u vojnu potrošnju uračuna nadogradnju autoceste vrijednu 1.2 milijarde eura, što je izazvalo čuđenje među saveznicima.

Premijer Andrej Babiš priznao je da će potrošnja za 2026. "vjerojatno" pasti ispod 2 posto. Češki dužnosnik ipak tvrdi da će Prag uskoro predstaviti novu vojnu strategiju usmjerenu na povećanje broja vojnika i obranu od dronova. Prema njegovim riječima, cilj od 2 posto bit će ispunjen tijekom mandata ove vlade, možda već sljedeće godine.

Slovenija pod povećalom zbog računovodstvenih metoda

Slovenija je također pod povećalom. NATO je, prema Politicu, neslužbeno doveo u pitanje slovenske računovodstvene metode. Rutte je u pismu Ljubljani prošlog mjeseca ustvrdio da je potrošnja na obranu dosegnula 2.01 posto BDP-a uglavnom uključivanjem projekata koji ne ulaze u dogovorenu definiciju ključnih obrambenih izdataka. Bez tih projekata, slovenska potrošnja bliža je 1.6 posto.

Jelena Juvan sa Sveučilišta u Ljubljani rekla je da je Rutteova kritika uglavnom opravdana. Prema njezinim riječima, bivša vlada najavljivala je "inovativno računanje" kako bi dosegnula ciljeve Saveza.

Izdvajanja za obranu postala su politički kontroverzna pod vladom bivšeg premijera Roberta Goloba, ali nova desničarska vlada Janeza Janše želi promijeniti smjer. Janša se više puta zalagao za veća izdvajanja za obranu, što bi mu moglo pomoći kod Trumpa.

Melonina politička ravnoteža

Italija je u drukčijoj poziciji jer je premijerka Giorgia Meloni jedna od Trumpovih najbližih saveznica u Europi. Ipak, s izborima koji se naziru sljedeće godine i zbog nepopularnosti obrambene potrošnje u zemlji, Meloni pokušava balansirati.

U parlamentu je rekla da će na summit NATO-a doći s planiranim izdacima za obranu i sigurnost od 2.8 posto BDP-a za ovu godinu, što uključuje 0.7 posto za unutarnju sigurnost i policijske poslove. Rim se može pozvati na snažnu obrambenu industriju i pomorsku prisutnost na Mediteranu, ali stručnjaci upozoravaju da blizak odnos s Trumpom neće biti dovoljan ako ga ne prati stalno povećanje vojnih sposobnosti.