| Autor | Objavljeno | Portal | Original |
|---|---|---|---|
| Index Vijesti23:06, 18. lipnja 2026. | Index | Otvori |
SJEDINJENE Američke Države i Iran postigli su dogovor o prekidu sukoba potpisivanjem inicijalnog mirovnog sporazuma. Dokument predviđa obustavu vojnih operacija, ponovno otvaranje Hormuškog tjesnaca i ukidanje svih američkih sankcija Iranu. Uključen je i plan vrijedan 300 milijardi dolara za obnovu Irana.
Sporazumom je obuhvaćeno i povlačenje izraelske vojske iz južnog Libanona. Samo nekoliko sati nakon potpisa, tri saudijska supertankera s ukupno šest milijuna barela sirove nafte neometano su prošla Hormuškim tjesnacem.
O pozadini i mogućim posljedicama sporazuma u emisiji Otvoreno raspravljali su analitičari, koji su izrazili značajnu dozu skepse oko njegove dugoročne održivosti.
Goran Bandov sa Sveučilišta u Zagrebu ocijenio je kako je riječ o okvirnom nacrtu koji tek može voditi prema stvarnom sporazumu. "Ovo je puno više sporazum o primirju, a puno manje sporazum o miru", istaknuo je.
Naglasio je da dokument obuhvaća niz točaka, od prekida sukoba do otvaranja ključnih pomorskih puteva. "Rok je 60 dana da se dođe do konačnog sporazuma, ali ako bude potrebe, strane se mogu usuglasiti da to traje i duže. Bitno je da se razgovara i to je izvrstan korak naprijed", rekao je Bandov.
Stručnjak za nuklearnu energiju Tonči Tadić s Instituta Ruđer Bošković smatra da je američkom predsjedniku Trumpu iznimno stalo do potpisivanja sporazuma uoči izbora za Kongres kako bi mogao proglasiti pobjedu. "Ovo je prvi put u povijesti ratovanja na Bliskom istoku da navodni pobjednik plaća navodno poraženom 300 milijardi dolara u vidu fonda za razvoj Irana. Što je s ratnom štetom u Kuvajtu, Bahreinu, Emiratima?", upitao je Tadić.
Upozorio je da pregovori o konačnom rješenju ovise o jamstvima za provedbu ključnih članaka. "Sve to u situaciji kad nitko ne zna hoće li Hezbollah izvesti napad na sjeverni Izrael pa će Netanyahu uzvratiti po Libanonu, da bi Iran rekao da to tako ne ide i da opet blokira Hormuz", kazao je, ističući da je idućih 60 dana vrlo neizvjesno. Tadić je skeptičan da se kompleksna pitanja mogu riješiti u zadanom roku. "Izrael je gurnut u stranu i sveden na američkog posrednika, a najvažnije, iranski nuklearni program uopće nije tema. To se ostavlja za neka buduća dogovaranja. Sad je cilj samo otvoriti Hormuz", dodao je.
Gordan Akrap s Sveučilišta obrane i sigurnosti "Dr. Franjo Tuđman" naglasio je kako ne postoji sila koja će natjerati Izrael na povlačenje bez čvrstih jamstava da će Hezbollah biti razoružan. Ipak, pomak vidi u činjenici da se razgovara. "Vidim pomak u tome da danas imamo razgovore sa strujom unutar Irana koja je sklonija materijalizmu nego ideologiji i idealizmu", poručio je. Akrap smatra da je prethodna vojna operacija imala učinka. "Vidi se da je iranski nuklearni program bitno degradiran. Iranska vojna moć je degradirana", rekao je, dodavši da je sporazum sročen tako da obje strane mogu svom stanovništvu "prodati priču" da su pobijedile. Poput ostalih sugovornika, ne vjeruje da se u 60 dana može postići dugoročno održivo rješenje.
Govoreći o fondu za obnovu, Bandov je rekao kako vjeruje da se razgovara o budućim projektima u kojima će htjeti sudjelovati brojne privatne korporacije. Što se tiče Hormuškog tjesnaca, koji je prije rata bio slobodan za prolaz, Tadić smatra da će Iran jamčiti siguran prolaz bez naknade samo idućih 60 dana, nakon čega će vjerojatno početi naplaćivati vozarinu. Istaknuo je i šire ekonomske posljedice sukoba.
"Iz Perzijskog zaljeva izlazi trećina svjetskog kapaciteta umjetnih gnojiva, trećina svjetske proizvodnje helija, baze za lijekove i plastične proizvode. Da ti brodovi sad krenu, gospodarstvo će se stabilizirati tek u drugoj polovici 2028. Poremećaj je ogroman", naglasio je Tadić. Akrap pak smatra da su države Perzijskog zaljeva naučile lekciju i da će nastojati smanjiti ovisnost o Hormuzu gradnjom novih naftovoda, plinovoda i željeznica.
Svi sugovornici složili su se da je put do mira dug. "Jako smo daleko od mira, tih 60 dana nije stvarni okvir, vjerojatno će se razgovarati puno duže", zaključio je Bandov. Tadić je ocijenio bizarnim da je uspjeh pregovora zapravo vraćanje na stanje prije početka rata. Bandov je također upozorio da je ovim raspletom iranski režim dodatno ojačao. "Tamo očigledno postoji dosta raslojavanja, ali je Revolucionarna garda preuzela izrazito značajnu ulogu što je dugoročno opasno za mir i stabilnost u regiji i sigurno će posrednici dobiti dodatni zamah, prvenstveno Hezbollah", ustvrdio je.