| Autor | Objavljeno | Portal | Original |
|---|---|---|---|
| Index Vijesti22:12, 18. lipnja 2026. | Index | Otvori |
VRHOVNI sud odlučio je da potrošači koji su konvertirali kredite u švicarskim francima imaju pravo na isplatu zateznih kamata na preplaćene iznose do dana konverzije, ali ne i na povrat preplaćene glavnice. Podsjetimo, zakon o konverziji kredita iz švicarskog franka u euro donesen je 2015. za vrijeme vlade Zorana Milanovića, a na taj se potez odlučilo oko 55 tisuća građana, dok ih je više od 30 tisuća tužilo banke.
Iz Hrvatske udruge banaka (HUB) poručili su da presuda predstavlja odstupanje od svrhe zakona o konverziji. "Unatoč dvojbama i negativnim posljedicama koje će ova odluka imati na pravnu sigurnost, važno je istaknuti da Vrhovni sud nije prihvatio koncept 'punog obeštećenja', prema kojem bi se korisnike CHF kredita retroaktivno dovelo u položaj kao da su od početka koristili kredit koji tada nije postojao na tržištu", stoji u priopćenju HUB-a.
Takav bi pristup, smatraju, "dio korisnika stavio u povoljniji položaj od ostalih građana, što nije u skladu ni s praksom Suda Europske unije, koja polazi od uspostave ugovorne ravnoteže, a ne stvaranja 'idealnog kredita'."
Goran Aleksić, koordinator ekonomsko-pravnog tima Udruge Franak, za RTL je ocijenio presudu katastrofalnom.
"Ona je nezakonita, protivna Zakonu o obveznim odnosima i Ustavu RH, protivna pravu EU, arbitrarna je i diskriminacijska. Arbitrarna je zato što devet od 13 sudaca nije prihvatilo sudska vještačenja kojima je nedvojbeno utvrđeno da potrošači imaju pravo na sve preplaćene iznose jer ih konverzijom nisu dobili. Diskriminacijska je zato što su potrošači koji su konvertirali kredite na ovaj način oštećeni time što će na kraju za punu otplatu kredita, od početka do kraja, platiti 20 do 30 posto više nego potrošači koji nisu konvertirali, ali su dobili svoja obeštećenja", rekao je Aleksić.
Naglasio je kako je takva odluka neustavna i protivna Konvenciji za ljudska prava te da "mora pasti na Ustavnom sudu". "Siguran sam da će, na temelju ustavnih tužbi koje će sigurno uslijediti nakon završetka postupaka na Vrhovnom sudu, Ustavni sud takve presude ukidati i vraćati. I konačno će ljudi dobiti svoja obeštećenja", rekao je.
Na pitanje na čemu će temeljiti ustavne tužbe, odgovorio je da će to biti na arbitrarnosti i diskriminaciji. "To su dva temelja, protuustavna i protivna Konvenciji za ljudska prava, na temelju kojih pada svaka presuda na Ustavnom sudu. Dodatni temelj su i četiri suca koji su dali svoja izdvojena mišljenja, a to su Damir Kontrec, Jadranko Jug, Josip Turkalj i Dražen Jakovina. Oni su sve što sam rekao potvrdili u izdvojenim mišljenjima i ta mišljenja bit će dobar temelj i argument za svakoga tko krene s ustavnom tužbom da dodatno dokaže da je u pravu", smatra Aleksić.
Savjetovao je onima koji imaju aktivne sudske postupke da nastave. "Trebaju inzistirati na tome da imaju pravo na puno obeštećenje i tražiti to puno obeštećenje, pored zatezne kamate, što se zove eventualno kumulirani tužbeni zahtjev. Ne bi trebali platiti sudske troškove, treba ih platiti banka jer su, u stvari, dobili sudski postupak, ne u potpunosti nego djelomično. Ali prema pravu Europske unije, prema presudi C-224/19, u takvim slučajevima puni trošak snosi banka."