Autor	Objavljeno	Portal	Original
Index Vijesti14:13, 17. lipnja 2026.		Index	Otvori

Blomberg: Iran će dobiti 300 milijardi dolara. Bijes u Americi: "Spasili smo režim"

PREMA nacrtu memoranduma između Irana i SAD-a u koji je Bloomberg imao uvid, službeni će Teheran odmah dobiti dozvolu za izvoz nafte, ali i pristup golemom programu gospodarskog razvoja teškom čak 300 milijardi dolara

PREMA nacrtu memoranduma između Irana i SAD-a u koji je Bloomberg imao uvid, službeni će Teheran odmah dobiti dozvolu za izvoz nafte, ali i pristup golemom programu gospodarskog razvoja teškom čak 300 milijardi dolara. Zauzvrat, Iran mora potpuno zaustaviti razvoj svog nuklearnog programa i jamčiti trajni mir.

Dvije države planiraju službeno potpisati ovaj memorandum u petak u Švicarskoj, čime će se otvoriti rok od 60 dana za završetak rata i uvođenje strogih ograničenja za iranske nuklearne aktivnosti. Iako Washington i Teheran još uvijek skrivaju dokument od javnosti, SAD je tekst sporazuma već počeo dijeliti sa saveznicima na samitu G7 u Francuskoj.

Izvori bliski pregovorima ističu da se tehnički detalji još uvijek poliraju te da je tekst podložan promjenama do samog potpisivanja. Ipak, obrisi sporazuma jasno pokazuju da Iran dobiva golem financijski vjetar u leđa nakon što je pristao prekinuti blokadu strateški ključnog Hormuškog tjesnaca i ponovio obećanje da nikada neće tražiti nuklearno oružje.

Tankeri već kreću, cijena nafte strmoglavo pada

Američko Ministarstvo financija izdat će dozvole za izvoz iranske sirove nafte i petrokemijskih proizvoda odmah nakon potpisivanja memoranduma. Istodobno, SAD će prekinuti pomorsku blokadu iranskih luka, a obje strane obvezale su se da će se pomorski promet kroz Hormuz vratiti na predratnu razinu u roku od 30 dana.

Pomorci očito ne gube vrijeme. Bloombergovi podaci za praćenje brodova otkrivaju da su četiri iranska tankera, među kojima i dva supertankera kapaciteta od po dva milijuna barela sirove nafte, već upalila svoje transpondere i zaplovila iz Hormuškog tjesnaca prema Otvorenom moru.

Vijest o sporazumu trenutno je uzdrmala svjetska tržišta. Cijena sirove nafte tipa Brent pala je ispod 69 eura (78 dolara) po barelu, što je najniža razina u posljednja tri mjeseca. Cijene su potonule za 15 posto u samo četiri dana, što je najduži niz gubitaka ove godine, jer trgovci računaju na golemi val nove ponude nafte iz Irana.

Amerika nudi milijarde, Teheran traži jamstva

Prema nacrtu dokumenta, SAD i regionalni partneri izradit će plan za obnovu i gospodarski razvoj Irana vrijedan 266 milijardi eura (300 milijardi dolara). Ipak, dio o odmrzavanju iranske imovine u inozemstvu prilično je neodređen; navodi se tek da se SAD obvezuje da će ta sredstva biti "oslobođena i stavljena na raspolaganje", ali bez ikakvih jasnih rokova.

Zbog toga je guverner iranske Središnje banke Abdolnaser Hemmati već reagirao i poručio da će Teheran nakon službenog potpisivanja tražiti "puna jamstva za učinkovit pristup" svom blokiranom novcu. S druge strane, američki dužnosnici ponavljaju da Iran može računati na blagodati sporazuma samo ako ispuni svoje obveze - uništi obogaćeni materijal i omogući slobodnu plovidbu.

Golemu prepreku trajnom miru predstavlja i rat između Izraela i Hezbolaha, organizacije koju podupire Iran. U nacrtu sporazuma stoji da se rat mora prekinuti "na svim frontama, uključujući i Libanon". To će pak zahtijevati pristanak izraelskog premijera Benjamina Netanyahua, koji zasad odbija povući vojsku, dok iranski pregovarač Mohammad Bagher Ghalibaf rezolutno poručuje da se Izrael mora povući sa svih okupiranih teritorija.

Trump na udaru žestokih kritika vlastitih jastrebova

Konačni sporazum, koji će se klesati u sljedeća dva mjeseca, trebao bi donijeti i potpuno ukidanje američkih sankcija protiv Irana, kao i povlačenje američke vojske iz okolnih regija u roku od 30 dana. Svečana ceremonija potpisivanja održat će se u planinskom odmaralištu Bürgenstock s pogledom na jezero Lucerne, a američku delegaciju predvodit će potpredsjednik JD Vance.

Ovaj dogovor donosi i golem politički rizik za američkog predsjednika Donalda Trumpa. On je godinama kritizirao administraciju Baracka Obame zbog nuklearnog sporazuma iz 2015., tvrdeći da je to bio "financijski poklon Teheranu", da bi ga 2018. samoinicijativno raskinuo i obećao bolju verziju.

Sada, kada Trump pokušava okončati sukob koji su SAD i Izrael pokrenuli 28. veljače, njegovi republikanski saveznici i protuiranski jastrebovi optužuju ga da popušta neprijatelju. "Ovo je više od pogreške. Ovakvi trenutni ustupci i ukidanje sankcija na samom početku zapravo su pojas za spašavanje iranskom režimu", kritizirao ga je bivši potpredsjednik Mike Pence u programu CNN-a.