Autor	Objavljeno	Portal	Original
Index Vijesti20:41, 20. travnja 2026.		Index	Otvori

Profesor agronomije: Izvozimo sirovine, a uvozimo gotove proizvode. To nije dobro

HRVATSKA je uvelike ovisna o uvozu hrane, sa zabrinjavajuće niskom samodostatnošću u ključnim sektorima poput proizvodnje mesa, voća i povrća

HRVATSKA je uvelike ovisna o uvozu hrane, sa zabrinjavajuće niskom samodostatnošću u ključnim sektorima poput proizvodnje mesa, voća i povrća. Glavni razlog je strukturni problem poljoprivrede koja se bazira na izvozu sirovina umjesto na stvaranju proizvoda više vrijednosti. Stručnjaci upozoravaju da se takvi negativni trendovi mogu i moraju preokrenuti uz pomoć jasne strategije, bolju organizaciju i ciljana ulaganja, prenosi HRT.

Izvoz sirovina, uvoz gotovih proizvoda

Dekan Agronomskog fakulteta u Zagrebu, profesor Aleksandar Mešić, upozorava da Hrvatska izvozi sirovine, a uvozi gotove proizvode, što je dugoročno neodrživ model koji stvara gubitke. "Tu bitku ne smijemo izgubiti i trendove moramo promijeniti. Trebamo se ugledati na bogate i visokorazvijene zemlje Europske unije koje su te probleme davno riješile. Potrebna je bolja organizacija, ulaganje u znanje i tehnologiju kako bi poljoprivreda postala konkurentnija", rekao je Mešić.

Naglasio je kako sadašnja taktika slabi domaću proizvodnju. "Tako gubimo jako puno novca. Subvencioniranjem proizvodnje žitarica i uljarica činimo strane proizvođače, koji od naših sirovina proizvode ulje i uzgajaju stoku, još konkurentnijima. Taj trend moramo preokrenuti", upozorio je.

Kao ključni cilj hrvatske poljoprivrede Mešić ističe postizanje samodostatnosti. "Hrvatska mora ostvariti samodostatnost. To mora postati imperativ i strateški cilj. Boljom organizacijom, ulaganjem u tehnologiju i stručnjake možemo podići kvalitetu i sniziti cijene te postati konkurentni na domaćem tržištu", naglasio je. Dodao je kako je primarni fokus zadovoljiti domaće potrebe. "Za inozemno nam tržište to i ne treba biti toliko bitno, ali moramo nastojati zadovoljiti potrebe domaćih potrošača i turizma", kazao je.

Zabrinjavajući podaci za ključne kulture

Podaci pokazuju da je samodostatnost u svinjetini i govedini tek oko 60 posto, kod peradi je nešto bolja i iznosi 75 posto, dok u sektoru voća i povrća ne prelazi 50 posto. Proizvođač marelica iz Aljmaša Domagoj Škobić nada se dobrom urodu nakon nekoliko loših godina. "Imamo 15 hektara marelica, no zadnjih pet-šest godina nismo imali uroda. Realno bi u punim godinama trebali imati ukupno između 120 i 150 tona. Ove godine očekujemo takvu godinu", rekao je Škobić.

Ipak, postoje i svijetli primjeri, ističe Tugomir Majdak, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede. "Mandarine su, ovisno o godini, na razini od 95 do 105 posto, a višnje i trešnje su preko 130 posto samodostatne, tako da imamo i mi pojedinih aduta u voću. Jabuke su na razini 80 posto, a rajčice i kupus od 70 do 80 posto. Krumpir je na 50 posto", naveo je Majdak. Proizvodnja krumpira, kulture u kojoj je Hrvatska nekad bila samodostatna, posebno je zabrinjavajuća.

"Krumpir je namirnica koja kroz cijelu godinu ima dosta nisku cijenu. Tu je potrebna jako dobra organizacija da bi naši proizvođači tu cijenu zadržali i oduprli se cijeni inozemne robe", objasnio je Mešić.

Neučinkovite potpore i EU fondovi

Iako su za poljoprivredu bila dostupna izdašna sredstva iz Europske unije, rezultati su izostali. "Što se tiče nominalne vrijednosti naše poljoprivredne proizvodnje, zadnji smo u Europi. Ako gledamo referentnu 2010. godinu, rast te nominalne poljoprivredne proizvodnje je samo devet posto, a prosjek EU je 52 posto. Što se tiče realne vrijednosti, tu smo dosta pali, dok je EU rasla za 13 posto. I tu smo u društvu najslabijih", pojasnio je Marko Vešligaj, glavni izvjestitelj Europskog parlamenta za položaj poljoprivrednika.

Predsjednica saborskog Odbora za poljoprivredu Marijana Petir smatra da novac nije bio dobro usmjeren. "Uloženi novac nije polučio one rezultate koje smo očekivali. Treba preusmjeriti financijska sredstva u segment stvaranja dodane vrijednosti proizvoda, što do sada nije bilo u prioritetima. Pogrešno je ako se teži tome da se novac isključivo potroši i da na kraju rezultat bude da smo dobro povukli i potrošili sredstva", upozorila je Petir. Dekan Mešić zaključuje da je ključ u novom pristupu.

"Nismo imali jasno definirane ciljeve, odnosno nismo uspješno ispunili one koje smo imali. Trebali bismo definirati jasnu viziju hrvatske poljoprivrede. Na tome ćemo u akademskoj zajednici poraditi, a nakon toga definirati strateške planove i potpore. Moramo imati procjenu učinka potpore i tek tada ćemo doći u situaciju da se hvalimo uspješnim rezultatima, umjesto da govorimo o problemima", poručio je Mešić.