Autor	Objavljeno	Portal	Original
Index Vijesti17:06, 20. travnja 2026.		Index	Otvori

Sindikati traže 2200 eura prosječne plaće. Građani: Privatnici su zagušeni davanjima

PROSJEČNA hrvatska plaća od 2

PROSJEČNA hrvatska plaća od 2.200 eura te mirovina i minimalna plaća od 1.100 eura najnoviji su zahtjev četiriju čelnih sindikalnih središnjica koje su u subotu organizirale prosvjed na zagrebačkom Trgu bana Josipa Jelačića.

Sindikati su prosvjed organizirali uz objašnjenje kako i radnici imaju pravo na veću cijenu rada, s obzirom na rastuće životne troškove, dok predsjednik SSSH Mladen Novosel tvrdi kako u privatnom sektoru postoji "336 posto dobiti" koje Vlada nije pokušala ni ubrati u posljednjih 10 godina.

Dogan: Dodatna isporuka iz iste pumpe

Međutim, s tim zahtjevima nisu se svi složili. Dina Dogan, zastupnica u zagrebačkoj Gradskoj skupštini, objavila je kako se radi o traženju dodatne isporuke "iz iste pumpe" koja je prvo napuhala cijene, dok je i resorni ministar Alen Ružić poručio kako takvo povećanje "nije realno".

"U javnom sektoru plaću plaća porezni obveznik, a najveći teret poreznog opterećenja u Hrvatskoj nose obrtnici, mali poduzetnici i samozaposleni, upravo oni koji nemaju sindikat iza sebe i nemaju mogućnost organizirati prosvjed. Svaka nova povišica u javnom sektoru, ako nije popraćena strukturnim reformama, u konačnici znači ili veće poreze za njih ili veće zaduživanje države, što je opet odgođeni porez", tvrdi Dogan.

S argumentom da bi prosječna plaća u Hrvatskoj trebala iznositi 2.200 eura složili su se i građani s kojima je Index danas razgovarao, a brojni su i sami ponovili kako je život u Hrvatskoj preskup u odnosu na ostatak EU-a. Međutim, nisu se svi složili ni s onim što sindikati traže.

"Tko će to zaraditi?"

"Pa to je OK, samo ne znam tko će zaraditi za tih 2.200 eura. Ali kako oni to traže? Tko bi trebao te pare zaraditi? Ne može državni aparat zaraditi pare", odgovorio je jedan mlađi prolaznik, pa se osvrnuo i na razlike u plaćama između privatnog i javnog sektora.

"To je uvijek isto. Vazda se događa zadnjih 30 godina i valjda će uvijek tako biti. Nadam se da će se to mijenjati, ali mi se čini da neće - može biti samo gore. Privatnici su toliko zagušeni svim davanjima. Prvo se naplati država, onda se plaćaju svi radnici, dobavljači i ostali. Dokle god je takav raspored, neće tu biti velike sreće", smatra.

"Slažem se sa sindikatima, zato da možemo pristojno živjeti, i vi mladi. S time bi se i mirovine povećale pa bi i nama umirovljenicima bilo lakše", smatra druga prolaznica, a na pitanje kako ujednačiti plaće u privatnom i javnom sektoru, smatra da to treba riješiti netko drugi. "To je problem koji treba riješiti država".

"Narod je opljačkan"

Drugi Zagrepčanin s kojim smo razgovarali ne sumnja da su izračuni sindikata opravdani.

"Podržavam, nego šta. Ljudi su jadni, narod je opljačkan. Ljudi nemaju od čega živjeti, a oni se igraju s njima", kaže. "Ljudi su valjda izračunali, nije to bezveze uzeto. Ima to svoju logiku zašto sindikati baš toliko traže".

Jedna građanka pak se slaže da bi u Hrvatskoj plaće i mirovine trebale biti na toj razini, ali smatra da postoje i drugi načini osim podizanja plaća u javnom sektoru.

"Plaće ne mogu doći iz države, ali bi se trebalo poraditi na porezima, PDV- u... Kad gledate javni sektor, nisam sigurna jesu li to sad adekvatne plaće. Može se bolje živjeti, naravno, ali bi svakako trebalo podići plaće i mirovine u javnom i privatnom sektoru, kako bi nam se poboljšao standard", kaže, a s takvim se mišljenjem složila i druga prolaznica.

Nadoknada preko leđa obrtnika

"Trebaju srezati javni sektor i broj županija te lokalnih uprava i samouprava. Trebali bi pojačati i privatni sektor smanjivanjem poreza, poticajima i ostalim mjerama, pa će biti više para i za one koji nemaju", kaže.

Jedan obrtnik s kojim smo razgovarali priznaje da su ljudi premalo plaćeni, ali strahuje da bi povećanja u javnom sektoru mogla ići preko leđa manjih poduzeća.

"Znam da su premalo plaćeni. Uvijek sam sam za sebe zarađivao, ali pretpostavljam da bi sve zajedno trebalo biti više i bolje jer mi se ne čini da ljudi baš tako bajno žive. Ja se samo nadam da država neće nama obrtnicima uzimati kako bi sve nadoknadili", kaže.