| Autor | Objavljeno | Portal | Original |
|---|---|---|---|
| Index Vijesti11:36, 20. travnja 2026. | Index | Otvori |
EKONOMSKI stručnjak Ljubo Jurčić gostovao je u Novom danu televizije N1, gdje je komentirao gospodarsku situaciju u Hrvatskoj i nedavni prosvjed sindikata. Jurčić je još prije dvije godine izjavio kako bi prosječna hrvatska plaća trebala iznositi dvije tisuće eura, a sada je pojasnio zašto to još nije slučaj, piše N1.
Jurčić smatra da je temeljni problem u ekonomskom sustavu postavljenom prije gotovo tri desetljeća. "Imamo sustav u temelju, to je fiskalna i monetarna politika koju smo definirali prije 25-30 godina, koji je stvorio situaciju u Hrvatskoj da se ne isplati raditi, proizvoditi i izvoziti. Izvoz je najbolja ocjena konkurentnosti. Zemlja veličine Hrvatske trebala bi izvoziti 60 posto svoje proizvodnje, ne uključujući usluge, da bi bila konkurentna", rekao je.
Kritizirao je politiku iz 90-ih koja je, kako kaže, zapostavila poljoprivredu i industriju u korist uslužnih djelatnosti poput turizma, luka i pretovara, koje je OECD svrstao u niže dohodovne. "Na temelju poluznanja ili neznanja vodila se politika početkom 90-ih i promijenili smo bazu koja je ekonomski bila dobra u starom sustavu.
Kad smo ušli u demokraciju, tržišnu ekonomiju, mi smo se iz industrijske države vratili na manufakturu i obrt. Kad danas čujem da je glavna poanta naših političara da trebamo obrtnike, ti svi poslovi trebaju i dobro su plaćeni, ali ne dižu ekonomiju. Električar ili keramičar danas zaradi više nego inženjer, i to je zapravo ta deformacija", poručio je.
Odgovornost za niske plaće, tvrdi Jurčić, nije na radnicima. "Ovi radnici koji štrajkaju ovdje rade za 1000-1100 eura u prosjeku ili ne mogu naći posao pa se kaže da nisu kvalificirani ili obrazovani. Ali, isti ti radnici, kad prijeđu na zapad, oni rade za dvostruko veću plaću i u tom su sustavu puno efikasniji. Radnici nisu prepreka", kazao je. Problem vidi u državi i njenoj ekonomskoj politici.
Naglasio je da postoje tri temeljne ekonomske politike: monetarna, fiskalna i industrijska. "Industrijsku ni dan-danas nemamo, a ta politika daje odgovor na pitanje što ćemo raditi, kako ćemo raditi, u kojem dijelu Hrvatske ćemo raditi i za koga. A iz toga onda proizlazi i obrazovanje, tehnologija, institucije...
Monetarna i tečajna politika određuju konkurentnost našeg gospodarstva prema inozemstvu, a tako smo je napravili da smo umjetno napravili konkurentniju uvoznu robu nego domaću. Tek na trećem mjestu dolazi fiskalna politika", pojasnio je.
Jurčić je inflaciju usporedio s temperaturom kod čovjeka - ona nije bolest, već znak da nešto u gospodarstvu ne funkcionira. "Vlada u kratkom roku ne može ništa napraviti drugo nego ovo što radi, da zamrzne cijene. Žalosno je što svojim potezima i raspravom ne pokazuju da rade na dugoročnim rješenjima. Kratkoročno ne mogu ništa više od ovog, ali taj kratki rok traje već šest godina", upozorio je.
Dodao je da takvo stanje dodatno smanjuje konkurentnost. "U Europi inflacija prosječno raste 2 posto, njima troškovi rastu dva posto, a kod nas - pet posto. Ako naš proizvođač ima rast troškova od pet posto, hoće li on biti više ili manje konkurentan? Naravno da manje, jer mu troškovi rastu duplo više nego Europljanima", objasnio je.
Jurčić je istaknuo da je gospodarski rast Hrvatske relativan, kao i smanjenje nezaposlenosti, koje je posljedica iseljavanja 300 do 400 tisuća ljudi. "Kako ćete riješiti demografiju ako su mladi ljudi koji bi rađali djecu otišli u inozemstvo? Sve je to složeni sustav koji je međuzavisan, a mi to rješavamo točkasto.
Bog je dao dobro Hrvatskoj pa imamo turizam i nekako životarimo, ne dolazimo u probleme da ne možemo plaćati svoje obveze prema inozemstvu. Mi smo super zemlja, ne možemo je uništiti koliko je ona dobra", rekao je.
Kao primjer neiskorištenog potencijala naveo je hrvatske pomorce, koji su među najtraženijima u svijetu, a školuju se u Hrvatskoj. "Te ljude smo školovali u Hrvatskoj, dajemo milijune. Za koga? Za inozemne poslodavce koji nam dođu i konkuriraju proizvodima našima koji su ostali. Ovo je luda kuća, samo se lijepo priča", naglasio je.
Komentirajući reakcije političara na prosvjed, Jurčić je poručio da država nikada ne smije reći da nema novca. "Ako je problem financijski za državu, onda problem nije novac, nego problem je znanje vođenja države. To je samo izgovor", ustvrdio je. Kritizirao je i sustav subvencija.
"Pogledajte kakve su u Hrvatskoj subvencije, kao da je moja baka rekla 'evo ti, sinko, pare i nemoj se ti mučiti'. Hrvatska je dala desetke milijardi eura za porezno oslobađanje. Da smo te novce uložili u povećanje produktivnosti i kapaciteta, danas o ovome ne bi ni razgovarali.
Ali, da biste to napravili, morate imati strategiju i plan. Mi smo u jednom začaranom krugu čiju cijenu plaćaju radnici. Oni koji mogu i koji su malo poduzetniji vide da tu nema perspektive i odu u inozemstvo. Velika je nesreća za Hrvatsku što preveliki broj školovanih ljudi odlazi", zaključio je Jurčić.