| Autor | Objavljeno | Portal | Original |
|---|---|---|---|
| Index VijestiZadnja nadopuna: 09:54, 20. travnja 2026. | Index | Otvori |
VOJNI analitičar s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu Robert Barić, geopolitički analitičar sa Sveučilišta Sjever Petar Kurečić i analitičar za energetiku Igor Grozdanić gostovali su u emisiji Hrvatskog radija "U mreži Prvog". Razgovarali su o situaciji na Bliskom istoku.
>> Razvoj događaja pratite na Indexu
Barić je poručio kako su "ozbiljni analitičari" odmah nakon proglašenja primirja rekli da neće doći do sporazuma. Naglasio je kako nije moguće ''tako kompleksna pitanja riješiti samo na ho-ruk'', a da iranskoj strani uvjeti budu prihvatljivi.
"Trump s jedne strane govori da je sve gotovo i da su Iranci prihvatili, a u SAD-u se polako u medijima javlja pitanje da to nije pogodovanje privatnim investitorima na burzi i špekulantima", kazao je. Podsjetio je kako je prijašnji sporazum s Iranom koji je finaliziran u Beču 2015. godine, a kojeg je Donald Trump napustio za vrijeme svog prvog mandata, ''bio dogovaran dvije godine''.
"Rješenje je postojalo i prije sukoba jer je 26. veljače na zadnjem krugu pregovora u Ženevi, Iran je prema omanskim i britanskim diplomatskim izvorima pristao na veliki ustupak, da neće odustati od obogaćivanja urana, ali će procesirati uran koji je obogaćen i čak ga možda poslati u treću zemlju na čuvanje te nastaviti procesiranje, ali pod striktnim nadzorom IAEA-e", naveo je Barić.
"To je bio strahovito veliki ustupak. Umjesto toga, sudeći po diplomatskim izvorima, Steve Witkoff koji je glavni američki pregovarač, uopće nije shvatio koliki je to ustupak. To je čovjek koji je očito potpuno nekompetentan", nastavio je.
Ocijenio je kako je rat s Iranom pokrenut na brzinu i kroz "kaos u odlučivanju". Uvjeren je kako se "definitivno potvrđuje teza da je Netanyahu nagovorio Trumpa". "U 40 godina to je jedini američki predsjednik, svi su drugi odbijali takvu mogućnost jer su svi znali što to znači", ustvrdio je.
Što se tiče aktualne američke blokade iranskih brodova u Hormuzu te zapljene jednog od tih brodova, Barić tvrdi kako je to problematično utoliko što ''te brodove morate dovesti i pregledati''.
"Sumnjam da je Oman dao SAD-u bilo kakvo dopuštenje Americi da koristi njegove luke i vode. Istovremeno je Iran naznačio da se možda danas neće pojaviti na pregovorima zbog toga. Prema tome, čak i da dođe do pregovora ne očekujem apsolutno ništa od toga", poručio je.
Govoreći o raspletu situacije, Kurečić je izjavio da je "sve moguće", pritom istaknuvši nepredvidljivost američkog predsjednika Donalda Trumpa. "Jedan dan je prijetnja da će se uništiti civilizacija, što naravno nije realno, a s druge strane se poziva na pregovore", upozorio je.
Dodao je kako se izlaz iz ove situacije 'trenutačno smatra sve težim i težim''. Naveo je kako nije u potpunosti jasno koji su srednjoročni i dugoročni geostrateški ciljevi SAD-a.
"Amerika je najmanje ovisna o Hormuškom tjesnacu u smislu dobave postotka nafte i ovisnosti svog tržišta. Ne treba zanemariti da su oni država koja tradicionalno ovisi o jeftinom gorivu, a posebno Trumpova biračka baza koja je smještena na golemom prostoru Amerike u ruralnim prostorima", rekao je.
Napomenuo je da se postavlja pitanja je li situacija na Bliskom istoku ''jedna dugoročna igra'' u kojoj je cilj oslabiti Kinu i druge azijske države koje su više ovisne o energentima koji prolaze kroz Hormuz, a to uključuje i Europsku uniju.
"Njih se tu pokušava na određeni način deprivirati i smanjiti njihovu relativnu moć, a povećati ovisnost o američkoj nafti. Europa je već ovisna o američkom prirodnom plinu pošto ga više ne kupuje iz Rusije", podsjetio je.
Grozdanić predviđa da neće biti skorašnjeg rješenje za sukob na Bliskom istoku, a kao razlog je naveo to što se ni Trump ni Iranci "ne žele samo tako povući". Istaknuo je da su azijska tržišta najizloženija posljedicama nastavka sukoba.
"Europa još uvijek ima rezervi. Hrvatska nije direktno na udaru, mi smo na drugoj i trećoj liniji. Mi svoju naftu uvozimo iz Kazahstana i Azerbajdžana i pojedinačnih afričkih država, tako da umirimo građane, mi zaista nismo na prvoj liniji kao neke druge afričke države i države trećeg svijeta koje su zaista u problemima", izjavio je.
Smatra da se Hrvatska, ali i Europa trebaju što više ''okrenuti samodostatnosti'' u pitanju energetike. Objasnio je kako ''nijedna država na svijetu nije 100 posto samodostatna i energetski neovisna'', ali da je to svojevrsni ideal ''kojemu treba težiti''.
"Trebamo težiti da se što manje ukupne i primarne energije uvozi. Ako znamo da danas Europa još uvijek uvozi oko 60 posto ukupne energije, onda moramo ići prema tom cilju", naglasio je.
Ocijenio je kako u slučaju uvoza energije u Europu naprosto došlo do ''zamjene izvora s istoka s izvorima sa zapada''. Objasnio je kako je ukapljeni prirodni plin prethodno dolazio iz Rusije, sada uglavnom dolazi iz SAD-a, afričkih zemalja i onih s Bliskog istoka.
Pozvao je europske zemlje da se okrenu alternativnim izvorima energije. "Hrvatska mora ovo iskoristiti kao jedan okidač da krene ka boljoj zelenoj tranziciji, pa čak i uporabi nuklearne energije kao što je to bilo Francuskoj 1970-ih godina", kazao je.
Podsjetio je da se u Francuskoj dogodio zaokret nakon "prvog i drugog naftnog šoka" te su se Francuzi okrenuli prema nuklearnoj energiji.
"Oni su krenuli u nuklearni programa i danas imaju čak 57 reaktora, a 70 posto svoje električne energije koriste iz nuklearne energije. Najveći su izvoznici električne energije i oni danas izvoze Njemačkoj električnu energiju zato što su na vrijeme krenuli u svoj energetski program. Oni danas razvijaju paralelno nuklearnu i zelenu energetiku, maknuvši se od fosilnih goriva i uvoza ruske nafte i plina", napomenuo je.