| Autor | Objavljeno | Portal | Original |
|---|---|---|---|
| Piše:Ilko Ćimić13:28, 20. veljače 2026. | Index | Otvori |
Zdravko Marić potpisao je tajni dogovor s bankama. Sad nadzire jednu od njih
BIVŠI ministar financija Zdravko Marić, koji je 2021
BIVŠI ministar financija Zdravko Marić, koji je 2021. godine u ime Vlade potpisao sporazum sa šest hrvatskih banaka vrijedan 2,5 milijardi kuna (oko 332 milijuna eura) i taj sporazum proglasio tajnim, postao je član Nadzornog odbora Erste banke.
Time se otvara pitanje političke primjerenosti i mogućeg sukoba interesa. No, krenimo redom.
Tajni sporazum s bankama i Marićeva uloga
Marić je kao tadašnji ministar financija 2. veljače 2021. objavio da je postignut dogovor sa šest banaka koje su pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicijskih sporova (ICSID) u Washingtonu pokrenule postupke protiv Hrvatske zbog zakona o konverziji kredita u švicarskim francima.
Riječ je o Zagrebačkoj banci, Privrednoj banci, Sberbanku, Erste banci, Raiffeisen banci i OTP banci. U Vladi Andreja Plenkovića tada su tvrdili da su banke svojevoljno odustale od potraživanja u iznosu od 2,5 milijardi kuna te da Hrvatska "zauzvrat nije morala ništa učiniti".
Vlada je također tvrdila da dogovor ne dira odnos kreditnih institucija i građana, te da ne spominje sporove koje su vodili ili vode pojedinačni korisnici kredita s kreditnim institucijama, No, detalji tog sporazuma vlade i banaka nikada nisu objavljeni.
Marić je nagodbu vlade i banaka proglasio tajnom
Index je 2022. godine, na temelju prava na pristup informacijama, zatražio uvid u dokument, ali je početkom 2023. zahtjev odbijen. Obrazloženje Ministarstva financija bilo je da bi otkrivanje tih podataka moglo "nanijeti štetu gospodarskim interesima Republike Hrvatske".
Iz odgovora je, također, proizlazilo da je sporazum tajnim proglasio tadašnji ministar Marić. Obratili smo se i bankama s upitom o sadržaju sporazuma s Vladom, a u zajedničkom odgovoru pozvali su se na priopćenje Hrvatske udruge banaka u kojem je stajalo da "odaju priznanje Plenkovićevoj Vladi na predanosti rješavanju otvorenih pitanja te naporima koje Vlada ulaže u stvaranje poticajnog poslovnog okruženja".
Pravna bitka i stav Vlade
Zagrebačka banka, Privredna banka, Sberbank, Erste, Raiffeisen i OTP odbili su dati na uvid Indexu tu nagodbu nakon što smo od njih to zatražili. Korak dalje napravila je Zagrebačka banka na skupštini dioničara, kada je i svom dioničaru odbila dati nagodbu na uvid.
Tvrdili su tada da su njihovi dioničari već dovoljno obaviješteni o sadržaju nagodbe kroz službeno priopćenje vlade i Ministarstva financija. I Udruga Franak tražila je objavu sporazuma, tvrdeći da je nužno razjasniti postoji li povezanost između nagodbe i stava Vlade pred Sudom Europske unije u predmetu C-567/20.
Naime nakon nagodbe vlada je na Europskom sudu svjedočila u korist banaka, što je na kraju dovelo do kontroverzne presude Vrhovnog suda koja nije išla na ruku građanima koje su oštetile banke.
Vlada je u svom iskazu predložila sudu EU da potrošači u Hrvatskoj nemaju pravo na obeštećenje. Zbog tog svjedočenja udruga Franak kazneno je prijavila agenticu vlade na Sudu EU Gordanu Vidović Mesarek, smatrajući da je na sudu dala lažan iskaz kojim je nanijela veliku štetu potrošačima koji su kredite u švicarskim francima konvertirali u kredite u eurima.
Općinsko kazneno državno odvjetništvo u Zagrebu, odbacilo je tu prijavu u lipnju 2024. godine bez ikakvog obrazloženja.
Vlada odbila interpelaciju u saboru
Vrijedi spomenuti i da je oporba u Saboru zatražila interpelaciju Vlade zbog postupanja vezanog uz potporu bankama pred Sudom Europske unije te zbog nagodbe Vlade Republike Hrvatske i banaka, na temelju koje su OTP, RBA, PBZ, ZABA, Erste i Sberbank odustale od tužbe protiv Republike Hrvatske.
Vlada Andreja Plenkovića odbila je interpelaciju, tvrdeći da nije svjedočila u korist banaka, te je odbila objaviti dokument jer bi objava "mogla nanijeti tešku štetu gospodarskim interesima Republike Hrvatske".
Marićev odlazak iz Vlade i tajna klijentela
Naglasimo da je Marić bio ministar financija u HDZ-ovim vladama od 2016. do 2022. U srpnju 2022., opterećen nizom afera, od optužbi za pogodovanje do davanja lažnih iskaza, objavio je da na vlastiti zahtjev odlazi iz Vlade, bez posebnog objašnjenja razloga ostavke.
U listopadu iste godine osnovao je konzultantsku tvrtku Marabizz. Prema javno dostupnim podacima, 2023. prijavio je dobit od 233 tisuće eura, a 2024. 618 tisuća eura. Podaci za 2025. nisu još objavljeni. Znakovito je da Marić nije otkrivao tko su klijenti njegove tvrtke.
Početkom ove godine Marić je prihvatio funkciju u Nadzornom odboru Erste banke. Ostaje činjenica da je kao ministar potpisao i klasificirao sporazum s bankama, a danas nadzire jednu od njih. To samo po sebi otvara pitanje političke primjerenosti takvog prelaska.