| Autor | Objavljeno | Portal | Original |
|---|---|---|---|
| Ivana Jurišić | Nedjelja, 18. listopada 2026. u 13:33 | Dnevno | Otvori |
Tri incidenta u kojima su zrakoplovi zbog napuklih ili oštećenih prozora morali prekinuti let i vratiti se u polaznu zračnu luku izazvala su zabrinutost među putnicima. Svi slučajevi dogodili su se u razmaku od nekoliko tjedana, zbog čega se nametnulo pitanje je li riječ o slučajnosti ili problemu koji postaje sve učestaliji u zrakoplovnoj industriji, piše Uniladtech.
Prvi incident zabilježen je 6. rujna, kada je zrakoplov kompanije SunExpress, koji je iz turskog Izmira letio prema Beču, morao prekinuti putovanje nakon što je uočena pukotina na vjetrobranskom staklu pilotske kabine. Posada je odlučila vratiti se u polaznu zračnu luku.
Slična situacija dogodila se 27. rujna u Sjedinjenim Američkim Državama. Zrakoplov kompanije United Express, koji je iz Houstona trebao letjeti prema El Pasu u Teksasu, morao je prisilno sletjeti u Houston nakon što je tijekom polijetanja puklo vjetrobransko staklo pilotske kabine. Treći slučaj dogodio se 13. listopada na letu British Airwaysa prema portugalskom Faru. Dok je zrakoplov letio iznad Francuske, uočena je pukotina na jednom od putničkih prozora. Zbog toga je let prekinut, a zrakoplov se vratio u londonsku zračnu luku Gatwick.
Iako tri takva događaja u relativno kratkom razdoblju mogu izazvati nelagodu među putnicima, zrakoplovni stručnjaci upozoravaju da zasad nema dokaza koji bi upućivali na to da su oštećenja prozora sve češća.
Justin Crabbe, komercijalni pilot s licencijom američke Savezne uprave za zrakoplovstvo (FAA) te osnivač i izvršni direktor platforme za privatno zrakoplovstvo Jettly, objašnjava da sama pojava pukotine ne znači nužno da je sigurnost zrakoplova ozbiljno ugrožena. “Razumijem da ovi incidenti, koji su se dogodili u kratkom razdoblju, prirodno izazivaju pitanja, ali zasad nema dokaza da su oštećenja prozora sve učestalija”, rekao je Crabbe.
Ističe da su prozori zrakoplova posebno konstruirani kako bi mogli izdržati zahtjevne uvjete tijekom leta. “Prozori su projektirani tako da imaju više slojeva. Vanjski sloj podnosi tlak u kabini, a pukotina na jednom sloju ne znači da je cijeli prozor otkazao. Naravno, sigurnost mora imati prednost pred rasporedom letenja. Kada se otkrije potencijalno ozbiljan nedostatak, povratak u zračnu luku ili preusmjeravanje leta najlogičnije je i najbrže rješenje. Međutim, povratak ne znači da je narušena strukturna cjelovitost zrakoplova. Riječ je o mjeri opreza zbog problema koji zahtijeva dodatnu procjenu”, objasnio je.
Monica Badra, osnivačica i izvršna direktorica tvrtke Aero NextGen, koja pruža specijalizirana rješenja za zrakoplovnu industriju, upozorava da bi uzrok ovakvih događaja mogao biti povezan i sa širim problemima s kojima se suočavaju zrakoplovne kompanije.
“Teško je sa sigurnošću reći predstavlja li ovo širi trend. Tri incidenta u otprilike šest tjedana, kod različitih prijevoznika, mogu biti slučajnost. No, moguće je da odražavaju širu stvarnost zrakoplovne industrije, u kojoj se stariji zrakoplovi koriste dulje nego što je prvotno bilo planirano, dijelom zbog kašnjenja u isporukama novih zrakoplova”, objasnila je Badra.
Stručnjaci navode nekoliko mogućih razloga zbog kojih može doći do pucanja zrakoplovskih prozora. Među najčešćima su udarci stranih predmeta, zamor materijala zbog brojnih ciklusa promjene tlaka, tehnički problemi te toplinska naprezanja. Koliko je određeno oštećenje ozbiljno, ovisi o tome koji je sloj ili dio prozora zahvaćen, kolika je pukotina, gdje se nalazi te kakvi se propisi o održavanju i korištenju zrakoplova primjenjuju u konkretnom slučaju.
Badra objašnjava da konstrukcija zrakoplovskih prozora uključuje nekoliko sigurnosnih rješenja upravo kako bi se spriječile ozbiljne posljedice u slučaju oštećenja. “U srednjem sloju nalazi se i mali otvor za izjednačavanje tlaka između slojeva, koji sprječava nakupljanje vlage. Zahvaljujući takvoj višeslojnoj konstrukciji, pukotina na vanjskom sloju, iako dovoljno ozbiljna da opravda preusmjeravanje leta, ne predstavlja neposrednu opasnost od katastrofalnih posljedica. U sva tri nedavna incidenta sustav je funkcionirao onako kako je predviđeno”, zaključila je Badra.