Autor	Objavljeno	Portal	Original
Ivana Jurišić	Nedjelja, 18. listopada 2026. u 11:11	Dnevno	Otvori

Od 25. listopada drugačije ćemo plaćati struju, pripazite kad uključujete perilicu

ZIMSKO RAČUNANJE VREMENA

U nedjelju, 25. listopada. započinje zimsko računanje vremena. U noći sa subote na nedjelju, točno u tri sata ujutro, kazaljke će se pomaknuti jedan sat unatrag, na dva sata. Time završava razdoblje ljetnog računanja vremena koje je ove godine započelo 29. ožujka.

Promjena je određena Uredbom o ljetnom računanju vremena, objavljenom u Narodnim novinama, a provodi se u skladu s pravilima koja vrijede u državama članicama Europske unije.

Nakon vraćanja kazaljki sunce će, prema službenom vremenu, izlaziti približno sat vremena ranije nego dan prije promjene. Istodobno će i zalazak sunca nastupati ranije prema satu, pa će se danima koji slijede mrak spuštati već u kasnim poslijepodnevnim satima.

Automatski pokazuju novo vrijeme

Važno je pritom naglasiti da pomicanje kazaljki ne mijenja stvarno trajanje dnevne svjetlosti. Dani se tijekom jeseni prirodno skraćuju, a promjena vremena samo drukčije raspoređuje sate svjetlosti u odnosu na svakodnevne aktivnosti. Zimskim računanjem vremena Hrvatska se vraća na srednjoeuropsko vrijeme, odnosno vremensku zonu UTC+1. Tijekom ljetnog razdoblja koristi se srednjoeuropsko ljetno vrijeme, UTC+2.

Većina pametnih telefona, računala i drugih uređaja povezanih s internetom automatski će prikazati novo vrijeme, pod uvjetom da je uključena automatska prilagodba vremenske zone. Ipak, građani će morati provjeriti zidne satove, pojedine ručne satove, kućanske uređaje i satove u automobilima jer se oni često moraju namjestiti ručno.

Osim promjene vremena, kućanstva koja električnu energiju plaćaju prema višoj i nižoj tarifi trebaju obratiti pozornost na novi raspored obračuna. Prema pravilima HEP Operatora distribucijskog sustava, tijekom zimskog računanja vremena niža tarifa vrijedi od 21 sat navečer do 7 sati sljedećeg jutra, dok se električna energija prema višoj tarifi obračunava od 7 do 21 sat.

Provjerite postavke

Tijekom ljetnog računanja vremena raspored je drukčiji. Tada niža tarifa počinje u 22 sata i traje do 8 sati ujutro, a viša se primjenjuje od 8 do 22 sata. To znači da će građani koji imaju dvotarifni model od 25. listopada moći koristiti jeftiniju električnu energiju sat vremena ranije navečer, ali će razdoblje niže tarife završavati i sat vremena ranije ujutro.

Primjerice, uključivanje perilice rublja u 21.30 tijekom zimskog računanja vremena podrazumijeva potrošnju u nižoj tarifi. S druge strane, uređaji koji rade u 7.30 ujutro trošit će električnu energiju prema višoj tarifi.

Zbog toga se građanima koji koriste mogućnost odgođenog uključivanja perilice rublja, perilice posuđa ili drugih uređaja preporučuje da provjere njihove postavke. Promjena se ne odnosi na korisnike jednotarifnog modela, kojima se cijena električne energije ne razlikuje ovisno o dobu dana.

Vozačima prijeti kazna od 30 eura

Nedugo nakon početka zimskog računanja vremena na snagu stupa i važna prometna obveza. Od 1. studenoga pa sve do 31. ožujka vozači motornih vozila tijekom dnevne vožnje moraju imati uključena dnevna ili kratka svjetla. Riječ je o zakonskoj obvezi čiji početak nije izravno povezan s pomicanjem sata, nego je određen datumom. Tako će ove godine obvezna uporaba svjetala početi sedam dana nakon prelaska na zimsko računanje vremena.

Vozači motocikala i mopeda pritom imaju drukčija pravila. Za njih obveza korištenja kratkih svjetala tijekom dnevne vožnje vrijedi tijekom cijele godine, neovisno o godišnjem dobu. Prema Zakonu o sigurnosti prometa na cestama, vozačima koji ne poštuju navedene odredbe prijeti novčana kazna od 30 eura.

Posebna pravila vrijede i za bicikliste te korisnike osobnih prijevoznih sredstava. Tijekom noći, kao i danju u uvjetima smanjene vidljivosti, moraju imati upaljeno bijelo svjetlo na prednjoj i crveno na stražnjoj strani. Za nepoštivanje tih odredbi propisana je kazna od 60 eura.

Zašto se uopće pomiču kazaljke

Sezonsko mijenjanje vremena u Europi ima dugu povijest. Jedan od glavnih razloga njegova uvođenja bila je želja za učinkovitijim korištenjem dnevne svjetlosti i smanjenjem potrošnje energije. Pomicanje sata u europskim zemljama počelo se primjenjivati tijekom Prvog svjetskog rata, a praksa je ponovno dobila na važnosti tijekom energetske krize sedamdesetih godina prošlog stoljeća.

Europska unija postupno je usklađivala pravila kako bi države članice mijenjale vrijeme prema jedinstvenom rasporedu. Prema sadašnjem sustavu, ljetno računanje vremena počinje posljednje nedjelje u ožujku, a završava posljednje nedjelje u listopadu.

Međutim, opravdanost takve prakse posljednjih je godina sve češće predmet rasprava. Posebno se preispituje donosi li sezonsko pomicanje kazaljki značajne energetske uštede i kakav učinak ima na ljudsko zdravlje.

Europska komisija još je 2018. godine predstavila prijedlog ukidanja sezonskog pomicanja sata. Tome je prethodilo javno savjetovanje u kojem je sudjelovalo približno 4,6 milijuna građana, a čak 84 posto sudionika podržalo je prestanak pomicanja kazaljki dvaput godišnje. Europski parlament 2019. godine podržao je prijedlog da se takva praksa ukine, no među državama članicama nije postignut potreban dogovor. Jedno od otvorenih pitanja ostalo je koje bi vrijeme pojedine zemlje trajno zadržale, ljetno ili standardno.