| Autor | Objavljeno | Portal | Original |
|---|---|---|---|
| Antonija Petković | Nedjelja, 18. listopada 2026. u 06:32 | Dnevno | Otvori |
Možda najgori posao na svijetu: Otkriveno što im se dogodi kad šef umre
NE ZNAJU SE SVI DETALJI
Forenzička ispitivanja ljudskih ostataka pronađenih u blizini pogrebnih kompleksa drevnih egipatskih kraljeva otkrila su dokaze, navodi nedavno objavljena nova studija, koji upućuju na to da su pripadali slugama žrtvovanima nakon smrti vladara.
Ostaci tih slugu, prvi su put iskopani 1920-ih godina u pogrebnim kompleksima u Abidosu, na istoku Egipta, koji datiraju iz razdoblja oko 3000. godine prije Krista.
Arheolozi su već tada sumnjali da su ti ljudi bili žrtvovani, no nisu pronašli dokaze koji bi upućivali na uzrok njihove smrti. “Primjenom suvremenih forenzičkih istraživanja i novih spoznaja o tome kako ljudsko tijelo reagira na ozljede te kako se s vremenom odvijaju procesi raspadanja uspjela sam prepoznati jasne dokaze ozljeda glave kod nekih od tih osoba. Te su ozljede nastale otprilike u vrijeme smrti”, izjavila je za CNN autorica studije Roselyn A. Campbell, postdoktorandica na Sveučilištu Purdue u američkoj saveznoj državi Indiani, koja je proučavala lubanje izvorno pronađene tijekom tih iskapanja.
Neki su ubijeni
“Te ozljede, zajedno s arheološkim kontekstom, snažno upućuju na to da su barem neki od tih pratilaca ubijeni, a potom pokopani u blizini grobnica tih vladara”, dodala je Campbell.
Prema priopćenju za medije, britanski arheolog Flinders Petrie, koji je početkom 20. stoljeća prvi iskopavao te ostatke, posumnjao je da je riječ o ljudskim žrtvama zbog “samog golemog broja” grobova.
“U mnogim se kulturama žrtvovanje pratilaca prakticiralo zbog vjerovanja da će žrtvovane osobe nastaviti služiti vladaru u nekom obliku zagrobnog života. Međutim, takvo je žrtvovanje moglo biti i izravno, potresno očitovanje vladareve moći. Neki su možda dobrovoljno pristali umrijeti kako bi stekli vječni život ili čast, dok su drugi možda bili odabrani ili čak prisiljeni na to.”, izjavila je Campbell u priopćenju.
Udarac ravnim, širokim predmetom
Petrie je fotografirao ostatke i vodio evidenciju o njima. Nakon toga ponovno je pokopao većinu ostataka, a lubanje je zadržao. Campbell ih je 46 pronašla na Sveučilištu u Cambridgeu.
„Ozljede na sačuvanim lubanjama uglavnom su linearni prijelomi koji bi vjerojatno uzrokovali brz gubitak svijesti, unutarnje krvarenje i smrt”, izjavila je Campbell u priopćenju. Dodala je da takvi prijelomi najčešće nastaju udarcem ravnim, širokim predmetom.
Od 46 sačuvanih lubanja obuhvaćenih istraživanjem, potencijalno smrtonosne ozljede pronađene su na njih 18, što odgovara udjelu od 39 posto. Campbell je upozorila da to ne znači da su i stotine drugih osoba pokopanih na tim područjima bile žrtve ljudskog žrtvovanja.
Manje poznata praksa
„S obzirom na to da raspolažemo malim i nepotpunim skupom podataka te da je od pokopa tih ljudi prošlo nekoliko tisućljeća, jednostavno ne možemo sa sigurnošću utvrditi jesu li svi ti pojedinci bili žrtvovani, samo neki od njih ili postoji neko drugo objašnjenje koje se izgubilo tijekom vremena”, izjavila je.
Dodala je da su neki od njih možda umrli prirodnom smrću, dok su drugi mogli biti usmrćeni gušenjem ili nekom drugom metodom koja nije ostavila vidljive tragove. Katherine Slinger, profesorica egipatske arheologije na Sveučilištu u Manchesteru u Engleskoj, koja nije sudjelovala u istraživanju, izjavila je za CNN da se odavno pretpostavlja kako su kraljevski pratioci žrtvovani nakon smrti kralja, ali da je o samoj praksi bilo poznato vrlo malo pojedinosti.
„Dosad nije bilo jasno na koji su način ti pratioci ubijani, a među teorijama su se spominjali postupci poput davljenja i trovanja. Ovo je prvi put da su forenzički dokazi potkrijepili teoriju o ljudskom žrtvovanju i pokazali na koji su način ubijeni barem neki od tih ljudi.”, rekla je Slinger.
Razumijevanje žrtvovanja
Campbell trenutačno priprema rukopis knjige koja bi trebala biti objavljena 2027. godine. U njoj će detaljnije istražiti „tko su bili ti pratitelji, kakav je bio kontekst egipatskih vjerovanja i društva u to vrijeme te, šire gledano, kako proučavamo i razumijemo nasilje i žrtvovanje u prošlosti”, izjavila je.
Karl Harrison, forenzički arheolog sa Sveučilišta u Exeteru u Engleskoj, koji također nije sudjelovao u istraživanju, izjavio je za CNN da su nalazi „doista vrlo zanimljivi”.
Ipak, upozorio je da treba izbjegavati pretjerano tumačenje namjera drevnih Egipćana. “Iako nam forenzička znanost može pomoći u razumijevanju obrazaca ozljeđivanja, pri procjeni što ti obrasci znače u pogledu namjere potrebno je postupati oprezno. Ponašanje ljudi u prošlim kulturama, koje je često bilo prolazno i nije ostavilo izravne tragove, osobito u društvima bez pisanih zapisa ili onima o kojima su pisali pripadnici drugih naroda, odlikuje se društvenom složenošću koja nadilazi našu sposobnost da ga u potpunosti rekonstruiramo”, naveo je u mailu za CNN.
Studija je objavljena u ponedjeljak u znanstvenom časopisu Frontiers.