| Autor | Objavljeno | Portal | Original |
|---|---|---|---|
| Ivana Jurišić | Subota, 17. listopada 2026. u 17:03 | Dnevno | Otvori |
Kupci godinama kupuju ovaj kruh, a ne znaju što rade s njim prije prodaje
SUDSKI SPOR
Miris svježe pečenog kruha i toplih peciva jedan je od razloga zbog kojih mnogi kupci zastanu pokraj pekarskih odjela u supermarketima. Takvi su proizvodi često znatno jeftiniji od onih u tradicionalnim pekarnicama, a kupcima su dostupni tijekom gotovo cijelog dana. Ipak, iza toplih štruca i hrskavih peciva ne mora uvijek stajati postupak proizvodnje kakav potrošači zamišljaju. Naime, u velikim trgovačkim lancima dio pekarskih proizvoda stiže unaprijed pripremljen ili djelomično pečen, a završnu obradu prolazi tek u prodavaonici, piše Fenix magazin.
Upravo je razlika između tradicionalnog pečenja i dovršavanja unaprijed pripremljenih proizvoda godinama bila predmet sudskog spora u Njemačkoj. S jedne strane našao se trgovački lanac Aldi Süd, a s druge njemački obrtnički pekari, koji su tvrdili da način oglašavanja pekarskih proizvoda može potrošače dovesti u zabludu.
Spor je započeo još 2011. godine, a njegov je središnji problem bilo pitanje što se zapravo smije nazivati svježim pečenjem. Nakon višegodišnjeg postupka strane su u listopadu 2015. postigle nagodbu, dok je Aldi Süd tijekom 2016. počeo uvoditi drukčije sustave prodaje pekarskih proizvoda.
Kupci pritisnuli tipku i dobili toplo pecivo
Aldi Süd svojedobno je u približno 1700 poslovnica na jugu i zapadu Njemačke postavio posebne automate za pekarske proizvode.
Njihov način rada bio je jednostavan. Kupac bi odabrao proizvod, pritisnuo odgovarajuću tipku i nakon kratkog vremena dobio toplu štrucu kruha ili pecivo. No, za razliku od tradicionalne pekarnice, u samoj trgovini nisu se odvijale sve faze proizvodnje. Tijesto se ondje nije mijesilo, fermentiralo ni oblikovalo, nego su se koristili unaprijed pripremljeni proizvodi.
Trgovački lanac pritom je koristio promidžbene poruke kojima je isticao da se kruh i peciva peku tijekom cijelog dana te da su proizvodi svježi od jutra do večeri. Upravo je takvo predstavljanje proizvoda izazvalo nezadovoljstvo njemačkih pekara.
Predstavnici Središnjeg saveza njemačkog pekarstva smatrali su da se potrošačima stvara dojam kako se u trgovinama odvija cjelovit postupak pečenja, iako je, prema njihovu tumačenju, riječ prvenstveno o zagrijavanju već pripremljenih proizvoda.
Njemački pekari odlučili su tužiti Aldi
Savez koji je zastupao oko 14.500 obrtničkih pekarnica s više od 291.000 zaposlenika pokrenuo je sudski postupak protiv Aldija Süd zbog oglašavanja koje je smatrao obmanjujućim. Pred Zemaljskim sudom u Duisburgu raspravljalo se o tome može li se postupak koji se odvija u automatima smatrati pravim pečenjem.
Predstavnik pekarskog saveza Daniel Schneider problem je opisao riječima da je riječ o velikim crnim kutijama u kojima nitko zapravo ne zna što se događa. Prema njegovu stajalištu, takav se postupak nije mogao izjednačiti s tradicionalnim pečenjem kruha.
Aldi Süd, s druge strane, odbacivao je optužbe. Tvrtka je tvrdila da se u njezinim uređajima odvija stvarni dio procesa pečenja, a ne samo zagrijavanje ili površinsko tamnjenje proizvoda. Tijekom postupka angažiran je i stručnjak za pekarsku tehnologiju Jürgen-Michael Brümmer, koji je trebao razjasniti što se događa s proizvodima tijekom završne obrade. Pokazalo se da nije lako dati jednostavan odgovor jer se i u brojnim tradicionalnim pekarnicama koriste postupci djelomičnog pečenja proizvoda prije njihove završne pripreme.
U kruhu pronašli manje raženog brašna
Tijekom spora otvorilo se i pitanje sastava pojedinih pekarskih proizvoda. Predstavnici pekarskih udruga upozorili su da određeni proizvodi iz ponude nisu odgovarali očekivanim standardima za vrste kruha pod kojima su se prodavali. Jedan od primjera bio je miješani raženi kruh, za koji se navodilo da sadržava 34 posto raženog brašna.
Prema njemačkim smjernicama za tu kategoriju kruha, udio raženog brašna trebao bi se kretati između 50 i 90 posto. Sličan prigovor odnosio se na integralni kruh od pira. Prema navodima iz spora, taj je proizvod sadržavao 42 posto pira, dok se za takvu vrstu kruha zahtijeva najmanje 90 posto odgovarajućih sastojaka od te žitarice.
Predstavnici pekarske struke upozoravali su da standardi sastava nisu važni samo zbog naziva proizvoda, nego i zbog okusa te svojstava kruha koja kupci očekuju. Time se otvorilo dodatno pitanje koliko potrošači zapravo znaju o sastavu kruha koji kupuju i odgovara li naziv proizvoda njegovim sastojcima.
Jedan od važnijih zaključaka stručnog ispitivanja odnosio se na stupanj pripremljenosti pekarskih proizvoda prije njihova dolaska u trgovinu. Stručnjak Jürgen-Michael Brümmer utvrdio je da su pojedini kruhovi i peciva koji su se koristili u automatima bili već 60 do 70 posto pečeni.