| Autor | Objavljeno | Portal | Original |
|---|---|---|---|
| Ivana Jurišić | Subota, 17. listopada 2026. u 18:49 | Dnevno | Otvori |
Plenković će 17. studenoga morati objasniti zašto je ovo napravio, bit će problema
BORBA PROTIV INFLECIJE
Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u rujnu 2026. u odnosu na rujan 2025. (na godišnjoj razini) u prosjeku su više za 4,7%, dok su u odnosu na kolovoz 2026. (na mjesečnoj razini) u prosjeku više za 0,9%, u četvrtak je objavio Državni zavod za statistiku (DZS).
Inflacija je sve veći problem, te su u Vladi odlučili povećati transparentnost cijena i omogućiti potrošačima jednostavniju usporedbu poskupljenja. Nakon što je još u svibnju 2025. uvedena obveza isticanja dodatnih cijena za približno 9000 proizvoda u trgovinama, sada se ta mjera proširuje na znatno veći broj proizvoda i usluga. No, dok Vlada u novim pravilima vidi način zaštite potrošača, poslodavci upozoravaju na mogućnost da bi njihove posljedice na kraju mogli osjetiti upravo građani.
Naime, Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) upozorila je da obveza prikazivanja baznih cijena neće bitnije utjecati na usporavanje inflacije, ali bi mogla povećati troškove poslovanja. Dio tih izdataka, smatraju poslodavci, mogao bi se s vremenom odraziti i na cijene proizvoda i usluga koje plaćaju krajnji potrošači.
Neće riješiti uzrok poskupljenja
Takvo stajalište HUP je iznio u petak, 16. listopada, nakon sastanka s ministrom gospodarstva Antom Šušnjarom, na kojem se raspravljalo o novim obvezama za trgovce i druge poduzetnike.
Iako podržavaju nastojanja da cijene budu jasnije prikazane, a potrošači bolje informirani, iz HUP-a smatraju da predložene promjene neće ostvariti jedan od svojih najvažnijih ciljeva, odnosno značajnije pridonijeti smanjenju inflatornih pritisaka. Objašnjavaju da obvezno prikazivanje cijena iz određenog razdoblja ne utječe na stvarne razloge zbog kojih proizvodi i usluge poskupljuju.
Među njima posebno izdvajaju troškove električne energije i drugih energenata, nabave, sirovina te rada. Isticanje ranijih cijena, upozoravaju, ne može zaustaviti povećanje tih troškova niti ograničiti njihov utjecaj na poslovanje. Drugim riječima, potrošači će dobiti dodatne informacije o tome koliko je neki proizvod ili usluga stajala na određeni datum, ali time neće biti uklonjeni uzroci zbog kojih cijene rastu. HUP pritom naglašava da podržava zaštitu potrošača, transparentnost tržišta i tržišno natjecanje, no smatra da se prilikom uvođenja novih pravila moraju uzeti u obzir njihove posljedice za gospodarstvo.
Dodatni izdaci
Poseban problem za poduzetnike predstavljaju troškovi prilagodbe novom sustavu. Naime, provedba propisanih obveza neće se svesti samo na postavljanje dodatnih oznaka s cijenama. Trgovci i drugi poslovni subjekti morat će prilagođavati svoje informatičke i poslovne sustave, mijenjati način prikazivanja cijena te redovito ažurirati i objavljivati cjenike. Sve to, ističu iz HUP-a, zahtijeva novac, vrijeme i dodatni angažman zaposlenika.
Osim izravnih financijskih izdataka, poduzetnici će morati izdvojiti organizacijske i ljudske resurse kako bi osigurali provedbu novih pravila. Upravo zbog toga poslodavci upozoravaju na rizik da se dio dodatnih troškova postupno ugradi u konačne cijene robe i usluga. Posebno osjetljivim smatraju pitanje novih digitalnih obveza. Prema njihovu stajalištu, potrebno je izbjeći pretjerane tehničke i administrativne zahtjeve, ali i osigurati da poduzetnici ne budu različito tretirani ovisno o tome na koji način posluju ili su prisutni na internetu.
U HUP-u zato smatraju da bi prije donošenja novih propisa trebalo jasno odrediti koje se koristi očekuju za potrošače, koliko će njihova provedba stajati gospodarstvo i može li se željeni cilj postići uz manje administrativno opterećenje.
Na snagu stupaju dva pravilnika
Uvođenje novih obveza predviđeno je za 17. studenoga 2026. godine, kada bi na snagu trebala stupiti dva pravilnika kojima se uređuju isticanje baznih cijena i objava cjenika. Riječ je o propisima koje je Ministarstvo gospodarstva predstavilo u četvrtak, 15. listopada, na sastanku s predstavnicima Hrvatske udruge poslodavaca, Hrvatske gospodarske komore i Hrvatske obrtničke komore. Njima se određuju dva referentna datuma prema kojima će se prikazivati cijene.
Za prehrambene proizvode, piće, higijenske potrepštine i robu za kućanstvo referentni datum ostaje 2. svibnja 2025. godine. Za ostale proizvode, odnosno robu i usluge, kao polazište će se koristiti cijene koje su vrijedile 10. rujna 2026. godine. To znači da će potrošači uz aktualnu cijenu moći vidjeti i onu koja je vrijedila na propisani datum te tako lakše uočiti koliko je pojedini proizvod ili usluga u međuvremenu poskupjela ili pojeftinila.
Iz Ministarstva gospodarstva pojašnjavaju da je cilj uspostaviti trajniji sustav praćenja cijena, kojim će se zamijeniti dosadašnje privremene Vladine odluke. Pritom ističu da samo objavljivanje cjenika nije nova zakonska obveza, s obzirom na to da hrvatski propisi već godinama uređuju način isticanja cijena. Novost je obvezno prikazivanje bazne cijene prema određenom datumu i preciznije uređenje objavljivanja cjenika na internetu.
Provjeravat će se rezultati
Ministarstvo također naglašava da su novim pravilnicima predviđena određena izuzeća, među ostalim za pojedine kategorije robe i usluga čije su cijene uređene posebnim propisima. Unatoč primjedbama koje su iznijeli, predstavnici HUP-a pozdravili su dogovor postignut tijekom razgovora s ministrom Šušnjarom.
Naime, dogovoreno je da će se nakon šest mjeseci primjene novih pravila provesti procjena njihovih stvarnih učinaka.
Tom analizom trebalo bi se utvrditi jesu li propisane obveze donijele konkretnu korist građanima, jesu li utjecale na kretanje cijena te koliko su poduzetnike stajale potrebne prilagodbe.
HUP smatra da je upravo takvo praćenje rezultata važno kako bi se utvrdilo jesu li dodatna regulatorna opterećenja opravdana.
S druge strane, Ministarstvo gospodarstva ističe da se novim sustavom želi omogućiti bolja informiranost kupaca i osigurati veća transparentnost tržišta.