| Autor | Objavljeno | Portal | Original |
|---|---|---|---|
| E.P. | Subota, 17. listopada 2026. u 09:59 | Dnevno | Otvori |
Svjetski poznati onkolog razbija mit o kefiru: Evo što zapravo produžuje život
RIJEČ STRUKE
Kefir posljednjih godina uživa reputaciju iznimno zdrave namirnice, a neki ga predstavljaju čak i kao svojevrsni eliksir dugovječnosti. Iako ovaj fermentirani mliječni napitak može povoljno djelovati na probavu, poznati talijanski onkolog i farmakolog Silvio Garattini upozorava da ne postoje dokazi da njegova konzumacija produžuje život.
Garattini, osnivač i predsjednik Instituta za farmakološka istraživanja Mario Negri, koji će u studenome proslaviti 98. rođendan, o važnosti prehrane i dugovječnosti govorio je u intervjuu, prenosi Živim.hr.
“Kefir može biti koristan kao stimulans ili laksativ, ali nema nikakve veze s dugovječnošću”, poručio je Garattini, naglašavajući da zdravlje i duljina života ovise o mnogo više čimbenika nego što je konzumacija pojedine namirnice.
“Postoje deseci čimbenika koje treba uzeti u obzir jer se dugovječnost ne postiže samo jednom namirnicom. Učinak hrane ovisi o mnogim čimbenicima: koliko jedete, kako je jedete i kako je kombinirate”, objasnio je stručnjak.
Kefir je izvor proteina, kalcija, fosfora i pojedinih vitamina, a zahvaljujući fermentaciji može imati povoljan učinak na probavni sustav. Može se konzumirati uz doručak, kao zamjena za jogurt ili u kombinaciji s voćem i orašastim plodovima. Ipak, njegove prehrambene prednosti ne znače da može spriječiti starenje ili liječiti ozbiljne bolesti.
Ne postoji čarobna namirnica
Govoreći o namirnicama koje pridonose zdravoj prehrani, Garattini je izdvojio bademe, kurkumu, bobičasto voće, zeleni čaj i kakao. Riječ je o namirnicama koje sadrže različite korisne spojeve, no naglašava da je važna raznolika prehrana, a ne oslanjanje na jednu takozvanu supernamirnicu.
Posebno je istaknuo važnost tjelesne aktivnosti, mentalne stimulacije i održavanja društvenih odnosa. Prisjetio se večere u Trstu na kojoj je upoznao pedesetak stogodišnjaka koji su i u poznim godinama ostali aktivni, baveći se pisanjem, pjevanjem i drugim kreativnim aktivnostima.
Prema njegovim riječima, istraživanja u kojima su osobe praćene od 80. do 95. godine pokazala su iznimnu važnost društvenih odnosa za očuvanje kognitivnog zdravlja. Garattini zato naglašava da, uz pravilnu prehranu i kretanje, važnu ulogu u zdravom starenju imaju aktivan mozak i povezanost s drugim ljudima.