| Autor | Objavljeno | Portal | Original |
|---|---|---|---|
| E.P. | Subota, 17. listopada 2026. u 11:04 | Dnevno | Otvori |
Koliko Hrvata živi na rubu siromaštva? Podaci DZS-a otkrivaju velike razlike
NIJE DOBRO?
Gotovo svaki peti stanovnik Hrvatske nalazi se u riziku od siromaštva, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) za 2025. godinu. Stopa rizika od siromaštva iznosila je 19,5 posto, dok je udio građana kojima prijeti siromaštvo ili socijalna isključenost dosegnuo 20,7 posto. Podaci su ponovno dospjeli u središte pozornosti povodom Međunarodnog dana borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti, koji se obilježava 17. listopada.
Prema podacima DZS-a, posebno su izložene osobe starije životne dobi. Među građanima koji imaju 65 ili više godina stopa rizika od siromaštva iznosi 39,4 posto. Razlike postoje i između muškaraca i žena, pa je među starijim ženama taj udio 42,4 posto, dok kod muškaraca iste dobi iznosi 35,3 posto. Još nepovoljniji pokazatelji zabilježeni su kod starijih osoba koje žive same.
Naime, čak 64,4 posto osoba starijih od 65 godina koje žive u jednočlanim kućanstvima nalazi se u riziku od siromaštva. Među umirovljenicima taj udio iznosi 36,3 posto. DZS pritom pojašnjava da pokazatelj ne znači kako su sve te osobe nužno siromašne, nego da raspolažu dohotkom koji je niži od utvrđenog praga rizika od siromaštva. Za samca je taj prag u 2025. iznosio 9034 eura godišnje, odnosno približno 753 eura mjesečno.
Velike razlike među hrvatskim građanima
Podaci pokazuju i razlike među pojedinim dijelovima Hrvatske. Najviša stopa rizika od siromaštva zabilježena je u Panonskoj Hrvatskoj, gdje iznosi 28,6 posto. U Jadranskoj Hrvatskoj iznosi 19 posto, u Sjevernoj Hrvatskoj 16,9 posto, dok je najniža u Gradu Zagrebu, gdje je zabilježeno 11,4 posto. Kada se promatra širi pokazatelj rizika od siromaštva ili socijalne isključenosti, u Panonskoj Hrvatskoj obuhvaća 30 posto stanovništva.
Usporedba s europskim podacima pokazuje da je Hrvatska nešto ispod prosjeka Europske unije. Prema Eurostatu, tijekom 2025. godine u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti bilo je 20,9 posto stanovnika EU-a, odnosno približno 92,7 milijuna ljudi. U Hrvatskoj je isti pokazatelj iznosio 20,7 posto. Na razini Unije najveći udjeli zabilježeni su u Bugarskoj, Grčkoj i Rumunjskoj.
Jedna od mjera pomoći građanima s najnižim primanjima jest zajamčena minimalna naknada, čija osnovica od ove godine iznosi 170 eura, deset eura više nego prošle godine. Za starije i radno nesposobne osobe iznos naknade je 221 euro. Prema Vladinim podacima, tijekom prošle godine tu je naknadu koristila 43.171 osoba, dok je prije deset godina broj korisnika iznosio približno 97.500.
Vladin program za razdoblje od 2024. do 2028. godine predviđa smanjenje stope rizika od siromaštva na manje od 15 posto. Hrvatska je također postavila cilj da do 2030. godine broj osoba izloženih riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti smanji za 298.000, među kojima bi trebalo biti 40.000 djece.
Na položaj starijih građana upozorila je i Stranka umirovljenika, koja tvrdi da rast mirovina ne prati dovoljno povećanje životnih troškova. U priopćenju povodom Međunarodnog dana borbe protiv siromaštva naveli su da se sve više starijih osoba odlučuje na sklapanje ugovora kojima svoju imovinu povezuju s osiguravanjem skrbi i uzdržavanja.
Prema podacima koje je iznijela stranka, tijekom prošle godine evidentiran je 6321 ugovor o doživotnom uzdržavanju te 1446 ugovora o dosmrtnom uzdržavanju. Njihov broj povećan je za 22,5 posto u odnosu na 2024. godinu. Razlika između tih ugovora važna je jer se kod dosmrtnog uzdržavanja imovina prenosi za života primatelja, dok se kod doživotnog uzdržavanja prijenos vlasništva odgađa do njegove smrti.
Iz Stranke umirovljenika upozorili su i na potrebu boljeg organiziranja palijativne skrbi te donošenja lokalnih planova za aktivno starenje i socijalnu uključenost. Trajni godišnji dodatak na mirovinu od sedam eura po godini staža ocijenili su korisnom, ali nedovoljnom mjerom. “Snaga jednog društva ne mjeri se snagom mladih i zdravih nego brigom o starijim, siromašnim i bolesnim osobama”, poručili su u priopćenju koje potpisuje predsjednik stranke Lazar Grujić.