| Autor | Objavljeno | Portal | Original |
|---|---|---|---|
| Fran Franjković | Petak, 16. listopada 2026. u 21:09 | Dnevno | Otvori |
Bilo je zabranjeno, a sad će time hraniti omiljenu vrstu ribe koju jedemo
PROMJENA PRAVILA
Rast cijena hrane za uzgojenu ribu potiče velike proizvođače lososa na promjenu prehrane. Neke od vodećih europskih tvrtki već koriste hranu na bazi peradi ili planiraju njezino uvođenje, čime se napušta praksa koja je godinama izazivala zabrinutost zbog sigurnosti i reakcija potrošača.
Prema pisanju Financial Timesa (FT), velike europske tvrtke koje se bave uzgojem lososa sve se više okreću hrani proizvedenoj od peradi kako bi ublažile rast troškova proizvodnje. Norveški proizvođač Leroy već koristi takvu hranu na svim svojim morskim uzgajalištima, dok konkurentska tvrtka Movi navodno planira uvesti istu praksu. Njemački časopis Der Spiegel izvijestio je i da je Grig već počeo hraniti uzgojenog lososa hranom na bazi peradi te da trenutačno provodi testiranja.
Promjena dolazi u trenutku kada su troškovi prehrane ribe znatno porasli, zbog čega proizvođači traže jeftinije alternative dosadašnjim sastojcima.
Cijena riblje hrane udvostručila se u dvije godine
Losos iz uzgoja tradicionalno se hrani hranom koja sadržava sastojke dobivene od ribe. Međutim, prema navodima iz izvješća, cijena takve hrane u posljednje se dvije godine udvostručila. Hrana na bazi peradi pritom je otprilike upola jeftinija, što proizvođačima otvara mogućnost značajnog smanjenja troškova. U industriji akvakulture, u kojoj cijena hrane predstavlja važan dio ukupnih rashoda, razlika u cijeni sirovina može imati velik utjecaj na ekonomsku isplativost uzgoja. Zato se korištenje sastojaka životinjskog podrijetla koji nisu dobiveni od ribe ponovno našlo u središtu pozornosti.
Korištenje životinjskih proteina u hrani za uzgojenu ribu ranije je bilo zabranjeno. Prema dostupnim navodima, do 2013. godine proizvođači nisu smjeli hraniti uzgojenu ribu takvim sastojcima. I nakon promjene pravila mnogi su proizvođači izbjegavali njihovu uporabu, vjerojatno zbog straha od negativnih reakcija potrošača. Hrana životinjskog podrijetla u prehrani uzgojenog lososa tako je ostala osjetljiva tema, unatoč mogućim financijskim prednostima.
Dodatnu prepreku predstavljala su pravila u Europskoj uniji i Ujedinjenom Kraljevstvu, gdje je upotreba hrane za ribu na bazi peradi bila zabranjena zbog zabrinutosti oko mogućeg širenja bolesti. Iako Norveška nije članica Europske unije, njezine tvrtke posluju i izvan norveških granica, uključujući uzgajališta uz obalu Škotske. Zbog toga su europska pravila važna i za dio norveške industrije lososa. Prema navodima iz izvješća, Europska komisija u međuvremenu je promijenila svoj stav te navela da takva hrana ne predstavlja zdravstveni rizik.
Niži troškovi glavni su motiv za promjenu
Ipak, promjena u pristupu proizvođača ne znači nužno da će potrošači bez zadrške prihvatiti novu praksu. Pitanje sastava hrane za uzgojenu ribu moglo bi i dalje izazivati rasprave, posebno među kupcima koji obraćaju pozornost na način proizvodnje hrane i podrijetlo njezinih sastojaka. Odluka proizvođača da uvedu ili testiraju hranu na bazi peradi prvenstveno je motivirana nastojanjem da smanje troškove uzgoja lososa.
Dok se cijena tradicionalne riblje hrane povećala, jeftinija alternativa mogla bi pomoći tvrtkama da ublaže pritisak na poslovanje. Hoće li takav pristup postati uobičajen u industriji, ovisit će o daljnjoj primjeni, regulatornim pravilima i prihvaćanju potrošača.
Za sada je jasno da rast cijena hrane mijenja pristup velikih proizvođača lososa. Hrana na bazi peradi, koja je godinama bila izvor regulatornih i tržišnih dvojbi, sve se više razmatra kao način za kontrolu troškova u akvakulturi.