| Autor | Objavljeno | Portal | Original |
|---|---|---|---|
| Fran Franjković | Petak, 16. listopada 2026. u 20:32 | Dnevno | Otvori |
Na dnu Pacifika otkriveno gotovo 12.000 nepoznatih virusa: ‘Nema ih u bazi’
ZNANSTVENICI ŠOKIRANI
U sedimentima na dubini do 6000 metara krije se golem i gotovo neistražen svijet virusa. Kineski znanstvenici identificirali su 11.662 virusne jedinice u prostranom području Tihog oceana, a rezultati istraživanja otkrivaju koliko je malo poznato o mikroorganizmima koji nastanjuju najdublje dijelove oceana.
Kako izvještava Daily Star, istraživanje je otkrilo iznimnu raznolikost virusa u morskim sedimentima Clarion-Cliperon zone, velikog područja smještenog između Meksika i Havaja. Posebno je iznenađujuće to što više od 99 posto identificiranih virusnih skupina nije zastupljeno u postojećim referentnim bazama podataka. Taj podatak upućuje na to koliko je dubokomorski svijet još uvijek nedovoljno istražen te koliko bi novih spoznaja buduća istraživanja mogla donijeti.
Tisućama metara ispod površine oceana vladaju uvjeti potpuno drukčiji od onih na površini. Sunčeva svjetlost ondje ne dopire, izvori hranjivih tvari su ograničeni, a u okolišu su prisutne i visoke koncentracije pojedinih teških metala. Unatoč takvim uvjetima, morsko dno podržava raznolike zajednice mikroorganizama, među kojima virusi imaju važnu ulogu. Njihovo djelovanje i utjecaj na funkcioniranje dubokomorskih ekosustava zasad su tek djelomično razjašnjeni.
Kakvi su virusi pronađeni u dubinama oceana?
Većina identificiranih virusa pripada skupini Caudoviricetes, koja obuhvaća viruse karakteristične građe, uključujući one s repolikim strukturama. U tu skupinu ubrajaju se i bakteriofagi, odnosno virusi koji inficiraju bakterije i razmnožavaju se koristeći njihove stanice. Pritom je važno razlikovati viruse od bakterija. Prisutnost virusa u dubokomorskim sedimentima sama po sebi ne znači da su oni opasni za ljude ili da uzrokuju bolesti.
Njihovi domaćini uključuju mikroorganizme koji žive na morskom dnu i sudjeluju u važnim prirodnim procesima, poput kruženja tvari unutar ekosustava. Proučavanje tih odnosa moglo bi znanstvenicima pomoći da bolje razumiju kako funkcionira život u okolišu s vrlo ograničenim resursima. Kako bi istražili dosad slabo poznatu virusnu raznolikost, kineski znanstvenici analizirali su više od 60 uzoraka sedimenta prikupljenih s morskog dna. Uzorci su dobiveni uz pomoć Kineskog udruženja za istraživanje i razvoj oceanskih mineralnih resursa: “Analize su otkrile veliku raznolikost bentoskih virusa, od kojih više od 99 posto nije zastupljeno u postojećim referentnim bazama podataka”, naveli su znanstvenici.
Bentoski organizmi i mikroorganizmi povezani su s morskim dnom, njegovom površinom ili sedimentima. Upravo je taj okoliš predmet sve većeg znanstvenog interesa jer se u njemu odvijaju brojni biološki i kemijski procesi koji još nisu dovoljno istraženi. Rezultati analize tako ne donose samo popis tisuća virusnih jedinica, nego i vrijednu osnovu za daljnje proučavanje života u dubokomorskim sedimentima.
Clarion-Cliperon zona krije i veliko mineralno bogatstvo
Clarion-Cliperon zona proteže se do dubine od približno 6000 metara. Osim po slabo istraženom živom svijetu, poznata je i po velikim količinama polimetalnih nodula, mineralnih nakupina koje mogu biti veličine krumpira. Te mineralne formacije sadržavaju različite metale, zbog čega je područje zanimljivo i znanstvenicima i industriji koja istražuje mogućnosti iskorištavanja podmorskih mineralnih resursa. No, mineralno bogatstvo samo je jedan dio priče. Dok industrija proučava mogućnosti dobivanja vrijednih sirovina, istraživači nastoje utvrditi kakvi organizmi žive u sedimentima oko tih nakupina i koliko su važni za održavanje ravnoteže ekosustava.
To pitanje postaje posebno važno zbog mogućih budućih industrijskih aktivnosti na morskom dnu. Zahvati koji mijenjaju strukturu sedimenta mogli bi poremetiti okoliš čije se biološke značajke tek počinju otkrivati. Na prvi pogled moglo bi se činiti da virusi koji obitavaju kilometrima ispod površine oceana imaju malo veze s ostatkom svijeta. Međutim, oni su dio složenih zajednica mikroorganizama i mogu utjecati na njihove populacije te na kruženje hranjivih tvari i drugih elemenata u prirodi.
Iako su nevidljivi golim okom, virusi mogu imati važnu ekološku ulogu. Bolje razumijevanje njihove raznolikosti i odnosa s mikroorganizmima domaćinima moglo bi rasvijetliti način na koji funkcioniraju ekosustavi u ekstremnim uvjetima. Otkriće 11.662 virusne jedinice stoga je važno iz više razloga. Ono pokazuje koliko je velika neistražena biološka raznolikost dubokog oceana, proširuje osnovu za buduća istraživanja te otvara pitanja o mogućim posljedicama ljudskih aktivnosti na morskom dnu.
Znanstvenici zasad tek počinju razumijevati ovaj skriveni svijet. Jedno je, međutim, jasno: dubine Tihog oceana nisu samo spremište mineralnih resursa nego i složen životni prostor čija bi važnost mogla biti mnogo veća nego što se dosad pretpostavljalo.