| Autor | Objavljeno | Portal | Original |
|---|---|---|---|
| Mia Peretić | Petak, 16. listopada 2026. u 10:15 | Dnevno | Otvori |
Svemirski teleskop „James Webb” zabilježio je neobičan signal iz dijela svemira u kojem, prema dosadašnjim promatranjima, ne postoji nijedan vidljiv objekt. Otkriće je zbunilo astronome jer se signal pojavio dvaput, u razmaku od gotovo tri mjeseca, a nijedno od ponuđenih znanstvenih objašnjenja zasad ne može u potpunosti razjasniti njegovo podrijetlo. Misteriozna pojava zabilježena je u zviježđu Peć (Fornax), u području neba koje pripada među najdetaljnije istražene dijelove svemira. Riječ je o području poznatom kao Hubbleovo ultraduboko polje, koje je svemirski teleskop „Hubble” promatrao više od 270 sati.
Na snimkama tog relativno malog dijela neba otkriveno je gotovo 10.000 galaksija, od kojih su mnoge udaljene milijardama svjetlosnih godina. Međutim, unatoč desetljećima istraživanja, pokazalo se da ovaj dio svemira još uvijek krije iznenađenja. Tim znanstvenika predvođen astrofizičarom Masonom Hubertyjem sa Sveučilišta u Minnesoti odlučio je isprobati drukčiji način promatranja svemira. Umjesto da teleskop usmjere isključivo prema već poznatim galaksijama, istraživači su upotrijebili njegov infracrveni spektrograf kako bi pronašli izvore svjetlosti koji dosad nisu bili otkriveni.
Tijekom promatranja provedenih u kolovozu i studenome 2023. godine, između kojih je prošlo 88 dana, instrumenti su zabilježili neobično zračenje infracrvene svjetlosti valne duljine od približno 1,6 mikrometara. Znanstvenici su identificirali sedam pouzdanih signala. Šest ih je bilo moguće povezati s već poznatim udaljenim galaksijama, ali sedmi je predstavljao potpunu zagonetku. Na mjestu s kojeg je signal dolazio nije se nalazila nijedna poznata galaksija, zvijezda ni drugi vidljivi izvor svjetlosti.
Još je neobičnije to što ni ranije snimke teleskopa „Hubble” i „James Webb” nisu pokazivale postojanje bilo kakvog objekta na toj lokaciji. Istraživače je posebno zbunila činjenica da je zabilježena svjetlost bila dovoljno snažna da bi, da je izvor tada svijetlio jednakim intenzitetom, trebala biti zamijećena tijekom ranijih promatranja teleskopom „James Webb” u listopadu 2022. godine. To otvara mogućnost da se u međuvremenu dogodilo nešto što je izazvalo iznenadno oslobađanje velike količine energije. Znanstvenici su provjeravali i mogućnost tehničke pogreške, ali signal je zabilježen u četiri neovisno obrađene skupine snimaka, pri različitim položajima teleskopa. Zbog toga smatraju da nije riječ o uobičajenoj smetnji u instrumentima.
Astronomi trenutačno razmatraju nekoliko mogućnosti koje bi mogle objasniti ovu neobičnu pojavu. Jedna od njih jest da signal potječe iz iznimno udaljene galaksije nastale u najranijem razdoblju razvoja svemira. Međutim, takvo objašnjenje otvara dodatna pitanja jer bi svjetlost morala proći kroz velike količine neutralnog vodika koji je ispunjavao tadašnji svemir. Druga mogućnost jest da signal dolazi iz neke bliže, vrlo slabo vidljive galaksije koju teleskopi dosad nisu uspjeli zabilježiti. Problem je u tome što bi astronomi u tom slučaju očekivali i druge karakteristične tragove svjetlosti, koji nisu pronađeni.
Treća pretpostavka odnosi se na eksploziju supernove, odnosno smrt masivne zvijezde. Takvi događaji mogu proizvesti iznimno snažno zračenje, ali i tada bi trebali postojati dodatni tragovi koji bi potvrdili ovu teoriju. Četvrta mogućnost možda je i najdramatičnija. Signal je mogao nastati kada je crna rupa svojom gravitacijom razorila zvijezdu koja joj se previše približila. U takvim događajima može nastati snažno zračenje koje se ponekad zadržava i nakon što drugi tragovi postanu teško uočljivi, piše Nova.rs.
Ipak, ni za ovu pretpostavku zasad nema dovoljno dokaza. Dodatnu poteškoću predstavlja činjenica da astronomi ne znaju koliko je misteriozni izvor udaljen od Zemlje. Naime, širenje svemira mijenja valne duljine svjetlosti koja putuje golemim kozmičkim udaljenostima. Bez dodatnih podataka nije moguće pouzdano utvrditi ni kakva je svjetlost izvorno emitirana.
Istraživanje, objavljeno u znanstvenom časopisu The Astrophysical Journal, pokazuje koliko još nepoznanica postoji čak i u dijelovima svemira koje astronomi proučavaju godinama. Autori studije ističu da je riječ o iznimno neobičnom izvoru koji bi mogao otkriti dosad nedovoljno istražene fizičke uvjete u svemiru.
Za konačan odgovor bit će potrebna nova, znatno osjetljivija promatranja. Znanstvenici se nadaju da će uz pomoć teleskopa „James Webb” uspjeti otkriti dodatne tragove zračenja, utvrditi udaljenost izvora i napokon objasniti što je proizvelo misteriozni signal. Do tada ostaje činjenica da je jedan od najmoćnijih teleskopa u povijesti čovječanstva otkrio nešto što astronomi još uvijek ne znaju sa sigurnošću objasniti.