| Autor | Objavljeno | Portal | Original |
|---|---|---|---|
| dnevno.hr/Hana Krnić Živković | Četvrtak, 15. listopada 2026. u 22:46 | Dnevno | Otvori |
Udruga branitelja Dubrovnika već desetljećima nije samo utočište za veterane koji su krvarili na južnom bojištu, već i jedna od najaktivnijih snaga u zaštiti lokalne zajednice, povijesti i javnog dobra. O borbi s ratnim traumama, izazovima integracije, ali i konkretnim akcijama na terenu, razgovarali smo s predsjednikom UBD-a Markom Mujanom. Udruga branitelja Dubrovnika (UBD) predstavlja jednu od ključnih braniteljskih organizacija na krajnjem jugu Hrvatske. Nastala iz potrebe da se nakon pretrpljene brutalne agresije na Dubrovnik i okolicu osigura sustavna briga o suborcima, UBD je kroz godine izrastao u nezaobilazan čimbenik društvenog života Dubrovačko-neretvanske županije. Osim što pruža pravno, psihološko i moralno utočište veteranima i obiteljima poginulih, Udruga se ističe po svom iznimno širokom društveno korisnom radu – od humanitarnih akcija i obnove spomen-obilježja do aktivne borbe za zaštitu okoliša i povijesnog naslijeđa.
Govoreći o razdoblju nakon 1995. godine, predsjednik UBD-a Marko Mujan ističe kako je prijelaz s ratnog na mirnodopski kolosijek bio iznimno zahtjevan, a procesi reintegracije počeli su i prije same završne godine rata. “Prijelaz s ratnog na mirnodopski kolosijek bio je iznimno zahtjevan i pun izazova, a s problemima reintegracije susretali smo se i prije same 1995. godine, kako se koji dio branitelja razvojačivao. Najmlađi među nama morali su odmah tražiti posao, dok se oni stariji često nisu imali kamo vratiti. Velik broj poduzeća i turističkih kapaciteta bio je potpuno devastiran”, prisjeća se Mujan.
Dodaje kako se turizam na dubrovačkom području morao podizati doslovno iz pepela. “Poticaji i krediti koji su se nudili za poduzetničke početke rijetko su u praksi bili dovoljni da netko uspješno pokrene i održi vlastiti obrt. Unatoč svemu, Grad se postupno vraćao u normalu, vidajući duboke rane i štete koje je pretrpio. Bila je to mukotrpna borba za goli život i boljitak”, otkrio je.
Danas UBD kao neprofitna organizacija usmjerava svoje članove i obitelji prema nadležnim institucijama kako bi ostvarili svoja zakonska prava, no najvažniji dio rada često ostaje tihi rad u pozadini. UBD izvrsno surađuje s Gradom Dubrovnikom na čelu s gradonačelnikom Matom Frankovićem, Dubrovačko-neretvanskom županijom i županom Blažom Pezom, stradalničkim udrugama, Hrvatskim časničkim zborom pod vodstvom Nikše Sentića te kroz vlastiti Ogranak UBD na Korčuli.
“Kada se branitelj nađe u težoj životnoj nevolji, uvijek pronalazimo načina za konkretnu pomoć. Nekada je najvažnije jednostavno biti obitelji i teškom invalidu ili bolesniku pri ruci, pružiti im ljudsku podršku. Njima to znači neizmjerno puno, a za nas je to svakodnevna obveza o kojoj u javnosti rijetko govorimo jer je smatramo svojom dužnošću”, naglašava predsjednik UBD-a.
Skrb o narušenom zdravlju i psihološkom stanju branitelja iznimno je složena, a trauma s godinama ne nestaje sama od sebe. “Danas se često pogrešno smatra da se novcem može riješiti svaka briga, ali u stvarnosti – topla riječ, razgovor i ljudska potpora nemaju cijenu. Naša udruga je tu često prva na udaru. Branitelji i njihove obitelji trpe i nose svoj teret do određene granice, a kada situacija eskalira, najčešće se prvo obraćaju nama”, ističe Mujan.
Upozorava pritom na ključni sistemski nedostatak na krajnjem jugu Hrvatske: “Ključni je problem što je u takvim situacijama najčešće potrebna stručna skrb i aktiviranje sustava, a naša županija još uvijek nema specijaliziranu ustanovu u kojoj bi branitelji mogli boraviti, liječiti se i imati adekvatnu dugotrajnu njegu. Pohvalno je što se već duže vrijeme organiziraju preventivni sistematski pregledi koji su mnogima spasili život jer su bolesti otkrivene u ranoj fazi. Također, snažno podupiremo nastojanja ministra Tome Medveda, a iz Dubrovnika je službeno pokrenuta i inicijativa da se braniteljima u potpunosti vrati pravo na besplatno zdravstveno osiguranje.”
Solidarnost i zajedništvo ostaju temelji djelovanja dubrovačkih veterana. Kroz svoju sportsku sekciju okupljaju amatere koji sudjeluju u jedrenju, borilačkim vještinama i trčanju. S ponosom ističu dvojicu članova koji su odveslali cijeli Maraton lađa na Neretvi (22,5 kilometra), kao i svog člana, poznatog ultra maratonca Branka Šubića.
Jedna od najvažnijih stalnih aktivnosti udruge jest postavljanje i obnova spomen-obilježja. Članovi Izvršnog odbora – koji su redom Dubrovnik branili na prvim crtama bojišnice (uz Mujana, tu su i potpredsjednici Periša Obradović i Đuro Šabadin Leopard) – sami obavljaju terenski rad. “Dok mnogi o tim problemima samo pričaju, mi u udruzi jednostavno zasučemo rukave. Kompletan tehnički dio i građevinske radove obavljamo sami, kroz zajednički rad i druženje, ostavljajući trajni biljeg u čast onima koji su dali najviše za domovinu”, kaže Marko Mujan.
Udruga branitelja Dubrovnika po mnogočemu je specifična i po tome što u svom Statutu ima jasno definiranu brigu za zemlju, vodu, more, zrak i podzemlje. “Čvrsto vjerujemo da se dignitet Domovinskog rata najbolje čuva upravo brigom za javno dobro i prostor za koji smo krvarili. Naš Izvršni odbor dao je snažan obol u borbi za povrat tvrđave Imperijal na Srđu u ruke Grada Dubrovnika. Raskidom tog koncesijskog ugovora osigurano je da u tom povijesnom prostoru trajno ostane Muzej Domovinskog rata, prvi takve vrste u Hrvatskoj”, objašnjava Mujan.
Usto, udruga je aktivno sudjelovala u zaštiti izvorišta rijeke Omble od ekološki neprihvatljivog projekta hidroelektrane, te je inicirala postavljanje novog spomenika braniteljima na Pilama. “Društvene promjene uvijek donose nove izazove, no mi nikada nismo a priori protiv projekata i razvoja. Dubrovnik i naša županija moraju ići naprijed, ali uz najbolja stručna rješenja i kompromise koji će minimizirati štetu za okoliš i resurse. Ako je svima u zajednici bolje, bit će bolje i braniteljima”, kazao je u razgovoru za portal Direktno.
Kao ključni uvjet za podizanje životnog standarda i dostojanstva branitelja u mirovini, Mujan ističe sinergiju svih institucija, pri čemu posebno pohvaljuje Opću bolnicu Dubrovnik i ravnatelja prof. dr. sc. Marija Bekića, čije je osoblje i samo proživjelo ratne strahote na prvoj crti.
Šibenski projekt koji je branitelji obožavaju: ‘Ovo nam je bilo prijeko potrebno’
Na kraju, Mujan podsjeća da skrb mora obuhvatiti sve koji su podnijeli teret rata na jugu: “U pronalaženju rješenja ne smijemo zaboraviti da je u Dubrovniku rat uvelike osjetilo i civilno stanovništvo koje je provelo mjesece pod brutalnim neprijateljskim granatama. Dubrovnik je oduvijek funkcionirao kao jedna velika obitelj i to je model prema kojem bi se trebala ravnati cijela Hrvatska. Sam čovjek ili branitelj ne može promijeniti sve, ali čistim srcem može potaknuti osjetljivu dušu našega Grada, a tada nijedan cilj nije nedostižan”, zaključuje Marko Mujan.
*Tekst je nastao u okviru projekta ”Heroji se ne zaboravljaju” kojeg je financijski podržala Agencija za medije sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.