| Autor | Objavljeno | Portal | Original |
|---|---|---|---|
| M. Č. | Srijeda, 19. kolovoza 2026. u 13:25 | Dnevno | Otvori |
More se zagrijava, a stižu i opasni uljezi dugi 30 metara: Tisuće ljudi već su stradale, neke plaže zatvorene
OPASNE MORSKE NEMANI
Europska mora ovog ljeta bilježe iznimno visoke temperature, a zajedno s njima sve se češće pojavljuju organizmi koji su nekoć bili karakterističniji za toplija područja. Znanstvenici zato intenzivno istražuju postoji li povezanost između klimatskih promjena, zagrijavanja mora i sve češće pojave meduza i portugalskih galija.
Riječ je o neobičnim i otrovnim organizmima čiji pipci mogu dosegnuti i do 30 metara. Njihovi prozirni plavi, ljubičasti ili ružičasti mjehuri podsjećaju na jedra nekadašnjih portugalskih ratnih brodova, po čemu su i dobili ime. Ispod površine, međutim, kriju se dugački pipci sa žarnim stanicama koji mogu izazvati vrlo bolan ubod. Na plažama uz Biskajski zaljev posljednjih su tjedana zabilježena sve češća pojavljivanja portugalskih galija, upravo u vrijeme kada su obale prepune kupača.
Razmjeri ovogodišnjeg fenomena posebno su vidljivi u Francuskoj. Jedan nuklearni reaktor kojim upravlja EDF na sjeveru zemlje ostao je izvan pogona nakon što je velik broj meduza začepio crpke sustava za hlađenje. Sličan incident dogodio se i prošle godine. Ovogodišnje masovno pojavljivanje meduza i srodnih organizama vremenski se podudara s povijesno snažnim morskim toplinskim valom koji je zahvatio Europu, zbog čega znanstvenici pokušavaju utvrditi u kojoj mjeri zagrijavanje mora pogoduje njihovom širenju.
Klimatske promjene mijenjaju morski ekosustav
Znanstvenici okupljeni oko projekta World Weather Attribution zaključili su da bi ekstremno visoke temperature europskih mora bile praktički nemoguće bez utjecaja globalnog zagrijavanja. Prema njihovim modelima, klimatske promjene uzrokovane izgaranjem fosilnih goriva tijekom prošlog mjeseca povisile su temperaturu Sredozemnog mora za oko dva stupnja Celzija. Na području Biskajskog zaljeva i Pirenejskog poluotoka utjecaj je procijenjen na 1,4 stupnja, dok je u Irskom moru i La Mancheu temperatura bila oko 1,3 stupnja viša zbog klimatskih promjena.
Morski ekolog John Bruno sa Sveučilišta Sjeverne Karoline u Chapel Hillu, koji je sudjelovao u istraživanju, upozorio je da ekstremno zagrijavanje mora može uzrokovati masovna uginuća riba, ptica i morskih sisavaca. U takvim uvjetima neke vrste, međutim, mogu doživjeti nagli porast brojnosti upravo kada druge počinju nestajati. Meduzama pogoduje i smanjenje količine kisika i hranjivih tvari povezano sa zagrijavanjem mora, kao i prekomjerni izlov njihovih prirodnih predatora.
Znanstvenici već neko vrijeme upozoravaju na sve izraženiju dominaciju meduza u pojedinim morskim ekosustavima. Albert Calbet iz Instituta za znanosti o moru u Barceloni navodi primjer ljubičaste meduze, odnosno mauve stinger. Dok su se njezina masovna pojavljivanja u Sredozemlju nekoć bilježila otprilike jednom u 12 godina, danas se pojavljuje gotovo svake godine. Ipak, stručnjaci naglašavaju da veza između temperature mora i brojnosti meduza nije tako jednostavna. Za otvoreno more još nema dovoljno preciznih podataka o veličini njihovih populacija, pa se istraživači često oslanjaju na opažanja kupača i spasilaca.
U nekim područjima meduza nema, ali problem može biti dalje od obale
Neke vrste meduza bolje uspijevaju upravo u hladnijim vodama, a povećanje njihova broja uz obalu može se dogoditi i nekoliko mjeseci nakon završetka toplinskog vala. Sredozemlje je pritom jedno od europskih područja koje se posebno brzo zagrijava. Prema podacima World Weather Attributiona, temperatura Sredozemnog mora raste približno dvostruko brže od svjetskog prosjeka. Situacija nije jednaka na cijeloj francuskoj obali. Oko Marseillea ove je godine zabilježeno relativno malo meduza.
Profesorica Delphine Thibault sa Sveučilišta Aix-Marseille smatra da bi jedan od razloga mogle biti promjene sjeverozapadnog vjetra mistrala. Ipak, manji broj meduza uz samu obalu ne znači nužno da ih nema u velikom broju dalje na moru. Thibault ističe da između klimatskih promjena i pojave meduza ne postoji jedna jednostavna i izravna poveznica. Riječ je o nizu međusobno povezanih čimbenika, među kojima su promjene temperature mora i morskih struja.
Zbog toga znanstvenici u francuskom Arcachonu istražuju mogu li promjene vjetrova, morskih struja i temperature povezane s klimatskim promjenama objasniti porast populacije portugalskih galija posljednjih godina.
Tisuće uboda, zatvaranje plaža i upozorenja kupačima
Elvire Antajan iz francuskog oceanografskog instituta Ifremer kaže da su se portugalske galije uz francusku atlantsku obalu nekoć pojavljivale otprilike svakih sedam ili osam godina. Danas ih se bilježi gotovo svake godine. “Viđamo ih sve više i više. Pomalo smo zbunjeni”, kazala je.
Tijekom posljednje dvije godine primijećene su i velike količine manjih primjeraka za koje se pretpostavlja da su mlade portugalske galije. Jedna od mogućnosti koju znanstvenici istražuju jest da im toplije vode sjevernog Atlantika i Biskajskog zaljeva omogućuju lakše razmnožavanje. Opasnost za kupače nije samo teoretska. Naime, vlasti u Arcachonu ovog su mjeseca privremeno zabranile kupanje na glavnoj gradskoj plaži upravo zbog pojave portugalskih galija.
Na francuskoj baskijskoj obali u samo dva tjedna zabilježeno je više od 1000 njihovih uboda. Upozorenja su izdana i u španjolskom San Sebastiánu te francuskoj regiji Pyrénées-Atlantiques. Na pojedinim plažama postavljene su i posebne bijele zastave s ljubičastim simbolima kojima se kupače upozorava na prisutnost portugalskih galija. Njihov ubod najčešće nije smrtonosan, no posljedice mogu biti ozbiljne. Prema riječima Elvire Antajan, oko deset posto osoba koje zadobiju ubod treba bolničko liječenje.
Koliko je bolan njezin ubod, možete vidjeti na ovom videu: