Autor	Objavljeno	Portal	Original
Tomislav Soldo	Srijeda, 19. kolovoza 2026. u 11:08	Dnevno	Otvori

Šef DHMZ-a opisao što je točno potrebno da se aktivira famozni SRUUK: Izdali su nalog samo 5 puta

KONTROVERZNI

Ljetne mjesece u Hrvatskoj obilježili su ekstremni vremenski uvjeti, dugotrajni toplinski valovi i izražena suša, pri čemu su na pojedinim mjernim postajama zabilježeni i novi rekordi u trajanju visokih temperatura. Ravnatelj Državnog hidrometeorološkog zavoda Ivan Güttler naglasio je kako je posljednji toplinski val završen te da trenutno nema aktivnih upozorenja, osim kratkotrajnog niskog rizika na istoku zemlje, no upozorio je da rizik od novih ekstremnih razdoblja do kraja kolovoza i dalje postoji.

Analize DHMZ-a pokazuju da su ove godine na nekoliko lokacija oboreni rekordni nizovi s upozorenjima na toplinske valove, pri čemu se posebno istaknulo područje Rijeke. “Ono što je analiza pokazala je da smo ove godine na nekoliko lokacija probili rekorde. Tako, na primjer, na području grada Rijeke imamo niz od neprekinutih 20 dana kada smo imali upozorenja na toplinski val bilo koje razine i jedan novi rekord, niz od 10 dana s upozorenjem najviše razine kontinuirano”, izjavio je Güttler.

Unatoč iznimno visokim temperaturama, apsolutni povijesni rekord za Hrvatsku od 42,8 stupnjeva Celzijevih, izmjeren u Pločama tijekom 1980-ih godina, ovom prilikom ipak nije premašen. “Taj rekord nismo prešli, ali bilježimo nove apsolutne rekorde na razini mjeseca, sezone”, istaknuo je ravnatelj DHMZ-a, dodavši kako su ovogodišnje ljeto u središnjoj Europi obilježila tri povezana problema: toplinski valovi, suša i povećana opasnost od požara na otvorenom, piše N1.

Procedura aktivacije SRUUK-a i izazovi u kadrovskom sustavu

Govoreći o sustavu rano upozoravanje građana na vremenske nepogode, Güttler je pojasnio da je primarni komunikacijski kanal DHMZ-a Meteoalarm, dok se Sustav za rano upozoravanje i upravljanje krizama (SRUUK) koristi kao dodatni instrument u izvanrednim okolnostima. Od 2023. godine DHMZ je izdao nalog za aktivaciju tog sustava u ukupno pet navrata, pri čemu ga koristi jedan do dva puta godišnje.

“U slučajevima kada zaista postoje opravdani elementi da kroz dan, dva nastaju uvjeti za aktiviranje SRUUK-a otvaramo komunikaciju s Ravnateljstvom civilne zaštite, pripremamo nacrt te poruke i sadržaj i u komunikaciji s glavnim ravnateljem, odnosno sa mnom, donosimo odluke dajemo li nalog ili ne Ravnateljstvu civilne zaštite da šalje poruku tog i tog sadržaja”, detaljno je opisao proceduru Güttler.

Osvrćući se na dugoročnu otpornost sustava zaštite od ekstremnih vremenskih pojava, ravnatelj DHMZ-a zaključio je kako su u modernizaciju i infrastrukturu u proteklih deset godina uložena znatna financijska sredstva, no upozorio je na sve izraženiji deficit stručnog osoblja koji bi mogao predstavljati izazov u budućem radu ustanove.