| Autor | Objavljeno | Portal | Original |
|---|---|---|---|
| T.R. | Srijeda, 19. kolovoza 2026. u 10:40 | Dnevno | Otvori |
Iz Europe stiže pravilo koje bi moglo uzdrmati Hrvate: Jedna namirnica možda poskupljuje 332 posto
cijene će otići u nebo
Europska unija planira znatno pooštriti pravila o dopuštenoj razini ostataka pesticida u uvoznim poljoprivrednim proizvodima, što bi moglo dovesti do velikog vala poskupljenja i smanjene dostupnosti pojedinih namirnica na europskom tržištu. Prema analizi Zajedničkog istraživačkog centra (JRC), znanstvene službe Europske komisije, najviša prilagodba očekuje se kod uvoznih poljoprivrednih dobara gdje bi cijene mogle naglo porasti ako se proizvođači izvan EU-a ne prilagode novim propisima.
U najlošijem hipotetskom scenariju, kava bi mogla poskupjeti za čak 332 posto, dok bi agrumi pretrpjeli poskupljenje od 82 posto. Istodobno, procjenjuje se da bi se ukupan uvoz poljoprivrednih proizvoda u Europsku uniju smanjio za oko 41 posto, što bi izravno utjecalo i na stočare zbog viših cijena stočne hrane. Čak i u realističnijim scenarijima, u kojima bi se proizvođači iz trećih zemalja djelomično prilagodili, pad uvoza i viša cijena za krajnje potrošače ostaju neizbježni.
Ovaj je plan dio šireg paketa kojim Bruxelles nastoji pojednostaviti pravila o sigurnosti hrane i hrane za životinje. Glavni cilj je svesti ostatke određenih pesticida – koji su u EU već zabranjeni zbog zdravstvenih i ekoloških rizika – praktički na tehničku nulu.
Otpor proizvođača izvan Europske unije
Dok europski poljoprivrednici pozdravljaju mjere jer smatraju da one osiguravaju ravnopravnije uvjete na tržištu i štite ih od lošije konkurencije, poljoprivrednici izvan Unije upozoravaju na suprotan efekt. Proizvođači iz brojnih zemalja ističu kako su takve mjere zapravo trgovačke barijere jer ne uzimaju u obzir različite klimatske uvjete, nametnike i specifičnosti uzgoja u tropskim i drugim regijama.
Iz Marokanskog udruženja proizvođača bobičastog voća upozoravaju da bi to moglo ugroziti oko 250.000 radnih mjesta u njihovom sektoru. Slične zabrinutosti i pritužbe stižu i od proizvođača voća iz Južne Afrike, uzgajivača žitarica iz Kanade, proizvođača dinja iz Hondurasa te uzgajivača badema iz Kalifornije.
S druge strane, Europska komisija naglašava kako joj je primarni cilj zaštita zdravlja potrošača i sprečavanje ponovnog ulaska opasnih tvari na tržište Unije. Znanstvena studija identificirala je 18 aktivnih tvari koje bi mogle biti obuhvaćene zabranom, što bi moglo utjecati na više od 235 poljoprivrednih proizvoda iz 86 zemalja svijeta.
Mogući međunarodni trgovački sporovi
Ovaj potez već nagovještava potencijalni međunarodni trgovački sukob, budući da su Australija, Kanada, Paragvaj i SAD već osporile najavljenu mjeru pred Svjetskom trgovačkom organizacijom (WTO). Smatraju da postojeći globalni standardi već pružaju adekvatnu zaštitu potrošačima bez narušavanja međunarodne trgovine.
Unutar same EU postoji snažna podrška takozvanim “zrcalnim klauzulama”, pri čemu je Francuska jedan od najglasnijih zagovornika. Pariz je već početkom godine uveo nacionalne zabrane uvoza pojedinih vrsta krumpira i avokada s ostacima spornih tvari.
Konačne odluke o zabranama pojedinih supstanci Europska komisija donosit će od slučaja do slučaja, uz detaljne procjene ekonomskog utjecaja. Ako pravila u potpunosti stupe na snagu, svakodnevne namirnice poput jutarnje kave, voća i avokada mogle bi postati znatno skuplji užitak.