| Autor | Objavljeno | Portal | Original |
|---|---|---|---|
| Tomislav Soldo | Srijeda, 19. kolovoza 2026. u 10:10 | Dnevno | Otvori |
Prehrana i svakodnevne životne navike imaju presudnu ulogu u očuvanju zdravlja kardiovaskularnog sustava, no pojedinci često nisu svjesni koliko pojedini napitci i namirnice mogu izravno ubrzati propadanje srca i krvožilnog sustava. Premda su pušenje, fizička neaktivnost i pretjeran unos masnoća dobro poznati čimbenici rizika, opasnost nerijetko dolazi iz naizgled bezazlenih svakodnevnih odabira.
Kardiokirurg dr. Jeremy London izdvaja četiri ključne stvari koje stvaraju najveće opterećenje za srce te upozorava kako industrijski prerađeni sastojci potiču upalne procese u organizmu i dugoročno narušavaju zdravlje. Posebno naglašava da većina onoga što se nudi u lancima brze hrane zapravo uopće nije prava hrana, nego je riječ o “jestivim prehrambenim proizvodima” koji štete tijelu.
Jednu od najvećih opasnosti dr. London vidi u gaziranim pićima, neovisno o tome radi li se o klasičnim ili dijetalnim varijantama, pri čemu ih bez ustručavanja naziva “tekućom smrću”. Samo jedna limenka sadrži oko deset žličica šećera ili ekvivalentnu količinu kukuruznog sirupa, što naglo podiže razinu šećera u krvi, potiče debljanje, podiže trigliceride i drastično povećava rizik od dijabetesa te posljedično srčanih oboljenja, piše ladbible.
Osim gaziranih pića i brze hrane, dr. London skreće pozornost i na kravlje mlijeko koje, unatoč tome što je bogato kalcijem i proteinima, sadrži znatne količine zasićenih masti koje podižu kolesterol i rizik od srčanog i moždanog udara. Uz to, ističe i zanimljivu činjenicu: “Čovjek je jedini sisavac koji nastavlja piti mlijeko i nakon djetinjstva, i to od druge vrste.”
Na samom vrhu popisa opasnosti nalazi se i alkohol za koji stručnjak nema dvojbi. “Alkohol je apsolutno toksičan za svaku stanicu u našem tijelu”, tvrdi dr. London, dodajući kako čak i povremena i umjerena konzumacija može biti štetna.
Iako se u javnosti često spominju studije o navodnim korisnim učincima malih količina vina, kardiolozi upozoravaju da su takva istraživanja uglavnom manjkava te učestalo financirana od strane same industrije. Premda je umjerenost ključ očuvanja zdravlja, stručnjaci savjetuju da se navedene četiri stavke svedu na sam minimum ili potpuno izbace iz prehrane, uz obvezno savjetovanje s liječnikom u slučaju bilo kakvih sumnji ili zdravstvenih tegoba.