Autor	Objavljeno	Portal	Original
To.S.	Srijeda, 19. kolovoza 2026. u 08:56	Dnevno	Otvori

Poznati stručnjak otkrio crni scenarij za Hrvatsku: ‘U gradovima nećemo moći živjeti’

posljedice ekstremnih vrućina

Slijed drastičnih toplinskih valova i dugotrajna suša doveli su urbana stabla u hrvatskim gradovima pod nezabilježen fiziološki stres, pri čemu stručnjaci upozoravaju da će razmjeri šteta biti u potpunosti vidljivi tek s dolaskom jeseni. Zbog iznimno visokih temperatura i betoniranih površina koje dodatno isijavaju toplinu, stabla ubrzano troše zalihe vode, što dovodi do slabljenja njihovog mehanizma obrane, sušenja te pojava iznenadnog loma grana koje izravno ugrožavaju sigurnost građana.

Stručnjak za urbano šumarstvo, prvi hrvatski doktor za drveće, vlasnik tvrtke Arboring i direktor stručnog razvoja, urbanog šumarstva i community rješenja platforme Ekologija.hr Fran Poštenjak ističe da su oštećenja na vegetaciji primjetna već sada, no da tihi proces odumiranja korijenskog sustava tek treba pokazati prave posljedice. Pri uobičajenim ljetnim temperaturama odraslo urbano stablo troši do 200 litara vode dnevno, dok se tijekom ekstremnih vrućina ta potreba višestruko povećava, čime se naglašava važnost pravilnog održavanja i planiranja sadnje u urbanim sredinama.

Uz pomanjkanje oborina, dodatni problem predstavlja izrazita sabijenost gradskog tla zbog prometa i građevinskih radova, čime se onemogućuje prodiranje vode i kisika do dubljih slojeva korijena. Standardne metode površinskog zalijevanja stoga ne daju željene rezultate jer navikavaju biljku na plitak korijenski sustav, zbog čega se kao jedino učinkovito rješenje navodi dubinsko natapanje.

Upozorenja stručnjaka

“Stabla u prosjeku sadrže oko 50 posto vode, a pri normalnim ljetnim temperaturama do 25 °C jedno prosječno urbano stablo visoko 20 metara troši između 150 i 200 litara vode dnevno. Međutim, pri temperaturama od 35 °C i više, potrošnja drastično skače na 400 do 600 litara pa i više – osobito na površinama gdje dominiraju asfalt i beton koji zadržavaju i otpuštaju ogromne količine topline”, ističe Poštenjak.

Posebnu opasnost u ljetnim mjesecima predstavlja pojava takozvanog ljetnog odbacivanja grana, kada odrasla stabla poput hrasta, jasena, bukve ili brijesta iznenada gube teške donje grane uslijed dugotrajnog nedostatka vlage. Osim toga, mlada stabla prilikom presađivanja izgube i do 90 posto korijenskog sustava, što zahtijeva sustavno zalijevanje i malčiranje drvnom sječkom kako bi preživjela prve godine na stalnoj lokaciji.

“Kod zalijevanja odraslih i mladih stabala iznimno je važno provoditi dubinsko natapanje, a ne površinsko zalijevanje. Površinskim natapanjem prvih 5 do 10 centimetara tla navikavamo stablo na plitak korijen. Voda mora prodrijeti dublje od 15 centimetara kako bi doista bila iskoristiva. Osim toga, stabla pri presađivanju izgube i do 90 posto korijenskog sustava, zbog čega mlada stabla u prve tri godine zahtijevaju redovito natapanje s 50 do 80 litara vode, jednom do dva puta tjedno, uz obavezno malčiranje drvnom sječkom koje ne smije dodirivati samo deblo”, objašnjava Poštenjak.

Gubitak odraslih stabala ima izravne ekonomske, ekološke i zdravstvene posljedice za gradska područja jer je novim sadnicama potrebno više desetljeća kako bi dosegnule puni kapacitet hlađenja i pročišćavanja zraka. “Prave posljedice ovosezonskih suša vidjet ćemo tek na jesen. Svako izgubljeno odraslo stablo znači gubitak besplatnog hlađenja ulica, smanjenje buke i pad vrijednosti nekretnina. Mladom stablu trebaju desetljeća da nadoknadi funkciju jednoga odraslog stabla. Zato ulaganje u dekompakciju tla, pravilnu sadnju i natapanje nije luksuz, nego ključna investicija u sigurnost i održivost naših gradova u godinama koje dolaze”, naglašava Poštenjak. Upozorio je na koncu i na dugoročnu važnost očuvanja urbane vegetacije za održivost životnih uvjeta u gusto izgrađenim sredinama: “Ulaganje u kvalitetnu sadnju nije trošak – to je ulaganje u sigurnost, zdravlje i otpornost gradova”.