| Autor | Objavljeno | Portal | Original |
|---|---|---|---|
| T.R. | Utorak, 18. kolovoza 2026. u 13:28 | Dnevno | Otvori |
Neočekivano otkriće na Crvenom planetu: Jesu li na Marsu pronašli drago kamenje?
NASA-in rover Perseverance
Istraživanje Crvenog planeta donijelo je novo neočekivano otkriće koje je zateklo astrogeologe. Američki rover Perseverance uočio je na površini Marsa tragove minerala korunda, koji je na Zemlji poznat kao osnovna kemijska baza za dragocjene rubine i safire. Ipak, stručnjaci napominju kako ovo ne znači da su na planetu pronađeni dragulji u klasičnom smislu, već sitna zrnca zarobljena u stijenama.
Analiza je provedena na tri odlomljena komada stijena – nazvanima Hampden River, Coffee Cove i Smiths Harbour – koje je rover locirao u krateru Jezero. Pomoću laserskih instrumenata utvrđena je prisutnost korunda s tragovima kroma, što je kemijska kombinacija koja na Zemlji rubinima daje prepoznatljivu crvenu boju. Budući da je riječ o stijenama koje više nisu povezane s matičnom podlogom, pretpostavlja se da su na trenutnu lokaciju stigle iz drugog područja.
Ovo je otkriće ujedno i prvi put da je korund zabilježen na Marsu, no znanstvenike znatno više od potencijalnih dragulja intrigira pitanje kako je taj mineral uopće mogao nastati. Prema postojećim geološkim modelima, uvjeti u krateru Jezero ne odgovaraju uobičajenom procesu formiranja korunda.
Zagonetni geološki uvjeti
Glavna nedoumica leži u činjenici da korund obično nastaje u okruženjima iznimno bogatima aluminijem, a siromašnima silicijem, pri vrlo visokim temperaturama ili pod utjecajem specifičnih tektonskih procesa. Međutim, sve tri analizirane stijene istovremeno sadrže i visoke količine plagioklasa, minerala iz skupine aluminijevih silikata. Prisutnost silicija u plagioklasu u pravilu onemogućuje stvaranje korunda, pa je spajanje tih dvaju elemenata u istoj stijeni iznimno rijetka pojava.
Kako bi objasnili ovu netipičnu kombinaciju, istraživači trenutno razmatraju nekoliko mogućih scenarija. Jedna od vodećih hipoteza jest da su potrebni visoki tlakovi i temperature nastali u trenutku davnog udara asteroida koji je oblikovao sam krater Jezero.
Druga opcija ukazuje na utjecaj hidrotermalnih aktivnosti i cirkulaciju iznimno vrućih tekućina kroz stijene u dalekoj prošlosti planetarnog reljefa, što je moglo privremeno promijeniti njihov kemijski sastav.
Ključ u daljnjim istraživanjima
Budući da su analizirane stijene plutajući komadi preneseni s druge lokacije, znanstvenici se nadaju da bi Perseverance u nastavku misije mogao pronaći njihovu izvornu stijensku formaciju. Točno utvrđivanje mjesta nastanka omogućilo bi znatno precizniju rekonstrukciju nekadašnjih uvjeta na Crvenom planetu.
Ipak, potpuna potvrda i detaljan uvid u kemijske procese bit će mogući tek kada uzorci stijena budu dopremljeni na Zemlju i analizirani u laboratorijskim uvjetima, što je planirano u sklopu budućih misija.
Nalazi ove analize službeno su objavljeni u znanstvenom časopisu Geophysical Research Letters.