| Autor | Objavljeno | Portal | Original |
|---|---|---|---|
| Tomislav Soldo | Utorak, 18. kolovoza 2026. u 12:05 | Dnevno | Otvori |
Upotreba namirnica iz kućanstva za prirodnu njegu i zaštitu vrtova sve je popularniji trend među vrtlarima, no jednostavni kuhinjski trikovi često zahtijevaju oprez i razumijevanje njihova stvarnog djelovanja. Prema riječima stručnjakinje za uređenje okoliša Kate Schneider, osnivačice tvrtke Ibis Coastal Landscape, brašno se u hortikulturi sve češće spominje kao prirodni saveznik, iako njegova primjena ima znatno drukčiju i učinkovitiju svrhu u tlu nego u borbi protiv nametnika.
Iako ga mnogi koriste s namjerom da spriječe širenje insekata poput lisnih uši i grinja, njegova djelotvornost na tom području ostaje upitna.
Pravilnim nanošenjem na površinu zemlje brašno ne služi kao izravni insekticid, već kao organski izvor ugljikohidrata koji potiče rad mikroorganizama zaslužnih za razgradnju komposta i obogaćivanje tla, piše The Spruce.
Objašnjavajući mehanizam kojim bi brašno teoretski trebalo djelovati na štetočine, Schneider navodi kako se vjeruje da stvara ljepljivi sloj koji insektima onemogućava disanje i kretanje. Unatoč tome, izražava skeptičnost prema takvoj primjeni. “Iako su neki vrtlari izvijestili o uspjehu s ovom metodom, ne smatram je najboljom opcijom”, objašnjava Schneider.
Znatno veću korist vidi u uporabi brašna kao dodatka prehrani za tlo, pri čemu odabir vrste brašna izravno utječe na brzinu i intenzitet mikrobne aktivnosti.
“Pšenično brašno je ekvivalent napitku prije treninga. Brzo se razgrađuje, dajući mikrobima u tlu trenutni poticaj energije i proizvodeći brže rezultate”, ističe Schneider.
Za razliku od pšeničnog, rižino brašno djeluje ravnomjernije te se preporučuje za osjetljivije uzgojne površine. “Razgrađuje se sporije, pružajući s vremenom stabilniji izvor hrane za mikrobe. Rižino brašno posebno dobro funkcionira u povrtnjacima, gredicama za sadnju sjemena ili područjima s umornim, beživotnim tlom”, navodi stručnjakinja.
Najdugotrajniji učinak ostvaruje kukuruzno brašno, koje je zbog sporijeg procesa razgradnje najprikladnije za zahtjevnije tipove zemlje. “Budući da se najsporije razgrađuje, pruža dugotrajniji izvor hrane za mikrobe u tlu. Kukuruzno brašno posebno je prikladno za poboljšanje teških glinenih tala, gdje je postupno poboljšanje često korisnije od brzog naleta aktivnosti”, naglašava Schneider. Pri uporabi brašna ključno je pridržavati se pravila umjerenosti jer pretjerano gomilanje materijala može izazvati suprotan učinak i privući nametnike. “Nikada nemojte brašno duboko zakopavati ili ga bacati u debele hrpe. Korisni mikrobi koje pokušavate nahraniti su aerobni organizmi, što znači da im je potreban kisik za preživljavanje”, upozorava Schneider, dodajući kako je najbolje nanijeti tek lagani sloj po površini svakih nekoliko tjedana uz temeljito zalijevanje.
Nalazeći primjenu i u drugim kuhinjskim namirnicama, Schneider navodi da svježi češnjak uspješno odbija mrave, mješavina sode bikarbone i šećera u prahu djeluje protiv žohara, dok dim zapaljenog taloga kave odvraća leteće insekte. Za izradu prirodnog insekticidnog spreja preporučuje korištenje tekućeg kastiljskog sapuna pomiješanog s vodom, uz napomenu da se za tu svrhu ne smiju upotrebljavati klasični deterdženti za posuđe.