Opasni parazit na korak od Hrvatske i ostatka Europe: Širi se iznimnom brzinom i najopasniji je do sada

Opasna parazitska grinja Tropilaelaps mercedesae, koja predstavlja ozbiljnu prijetnju medonosnim pčelama, sve se brže širi prema Europi. Nakon što je potvrđeno njezino kretanje iz Gruzije prema Turskoj, ovaj destruktivni parazit stigao je nadomak Europe. Stručnjaci upozoravaju da bi zbog iznimne brzine razmnožavanja i otpornosti na uobičajene miticide mogao izazvati katastrofalne posljedice za pčelarstvo i poljoprivredu.

Prvotno otkrivena na jugu Rusije 2021. godine, grinja je do 2024. zabilježena u Ukrajini i Gruziji, a njezin napredak prema zapadu drži europske pčelare u stanju visoke pripravnosti. Znanstvenici ističu kako je Tropilaelaps opasniji čak i od ozloglašene Varroe destructor. Zbog drastičnih bioloških razlika, tradicionalne metode borbe protiv varoe ne daju željene rezultate, pa se kao najdjelotvornije mjere zasad ističu izolacija matice i tretman mravljom kiselinom, objavio je Savez pčelarskih organizacija Srbije (SPOS).

Glavni razlog slabije učinkovitosti uobičajenih lijekova leži u ponašanju parazita: dok varoa živi na odraslim pčelama, Tropilaelaps provodi gotovo cijeli životni vijek unutar zatvorenih ćelija pčelinjeg legla. Odrasle pčele koristi isključivo za prijevoz. Parazit ne može dugo preživjeti bez legla – obično ugine u roku od pet dana van ćelije – pa se višetjednim prekidanjem legla ili izolacijom matice u kavezu populacija grinje može značajno smanjiti.

Specifičnosti parazita i izazovi u suzbijanju

Unatoč učinkovitosti, metoda izolacije matice iznimno je zahtjevna i skupa za velike komercijalne pčelare u Europi. S druge strane, tretman mravljom kiselinom pokazao se kao jedno od rijetkih praktičnih kemijskih rješenja jer njezine pare uspijevaju prodrijeti kroz voštane poklopčiće direktno u leglo. Tanka vanjska ljuska čini ovu grinju osjetljivijom na mravlju kiselinu u odnosu na varou, no primjena zahtjeva izniman oprez pčelara.

Vizualno se Tropilaelaps lako razlikuje od varoe već uz pomoć običnog povećala. Tijelo varoe šire je nego što je duže te se kreće polako, dok je Tropilaelaps izduženog oblika i izuzetno brz. Problem predstavlja i to što parazit prenosi iste opasne viruse kao i varoa, uključujući virus deformiranih krila, virus crnih matičnjaka te viruse paralize, što uzrokuje ubrzano propadanje zaraženih pčelinjih zajednica.

Posebnu zabrinutost izaziva podatak da su pojedine populacije ove grinje u Aziji već razvile otpornost na amitraz, jedan od ključnih sintetskih lijekova u borbi protiv varoe. Ako se parazit učvrsti na području Europe, pčelari će se morati istovremeno boriti protiv dvije različite vrste grinja koje zahtijevaju potpuno različite strategije i rasporede tretmana.

Ekonomski rizik i važnost rane pripreme

Istovremena borba protiv dvaju parazita znatno bi povećala troškove rada, kemijskih sredstava i održavanja košnica. Stručnjaci naglašavaju da bi takav scenarij neizbježno doveo do skoka cijena meda, ali i do poskupljenja usluga oprašivanja poljoprivrednih kultura, što bi proizvelo šire ekonomske posljedice za cjelokupni poljoprivredni sektor.

Iskustvo s varoom pokazalo je da je potpuno iskorenjivanje invazivnih parazita gotovo nemoguće jednom kada se nastane na novom području. Zbog toga se europskim pčelarima savjetuje pojačan oprez pri uvozu pčela i matica, redovita kontrola pčelinjeg legla te stalno praćenje stanja u košnicama kako bi se pojava parazita uočila u najranijoj fazi.