Autor	Objavljeno	Portal	Original
S.V.	Ponedjeljak, 17. kolovoza 2026. u 22:36	Dnevno	Otvori

Znate li što su Srbi radili s balvanima nakon blokiranja prometnica?

NA DANAŠNJI DAN

Sa 17. na 18. kolovoza 1990. godine po hrvatskim su cestama osvanuli balvani koji su zemlju praktički presjekli na dva dijela.

Naime, Srbi koji su do tada najnormalnije živjeli u Hrvatskoj, blokirali su prometnice uokolo Knina čime su fizički započeli pobunu koja je zbog stavljanja prepreka u obliku velikih balvana i prozvana “balvan-revolucijom.”

Uz tako postavljane barikade na prometnicama su dežurali naoružani civili jasno dajući do znanja kako su protiv demokratski izabrane vlasti kojoj su ovim činom dali do znanja da nije u stanju svojim redarstvenim snagama i pravnim aparatom održati državni poredak na tom području.

Usred ljeta zazvali prometni kolaps

Cilj Balvan-revolucije je bio pripajanje dijela teritorija RH paradržavnoj tvorevini što je bio dio plana stvaranje Velike Srbije. Nadugo nakon postavljanja barikada na prometnice, pokrenut je referendum za srpsku autonomiju unutar Hrvatske.

Balvan-revolucija se dogodila u sred turističke sezone, te su barikadama prekinute sve prometne veze između kontinentalne Hrvatske i Dalmacije, što je izazvali prometni kolaps te su mnogu putnici čak i nekoliko dana čekali u kolonama kako bi se vratili kući s ljetovanja.

Hrvatski predsjednik Franjo Tuđman zapovjedio je hitnu intervenciju. Oklopne transportere koji su krenuli Ličkom magistralom u Titovoj Korenici zaustavilo je srpsko stanovništvo te su ih natjerali na povlačenje prema Slunju, također i tri helikoptera s pripadnicima specijalne policije koja su krenula prema Kninu presreli su MIG-ovi Jugoslavenske narodne armije i prisilili ih na povratak u Zagreb.

Prodavali balvane, pa noću rezali nove

Krajnji cilj bilo je pripajanje dijela teritorija Hrvatske paradržavnoj tvorevini, u skladu s planovima o stvaranju Velike Srbije. Dva dana nakon postavljanja barikada na prometnicama, pokrenut je i referendum za srpsku autonomiju unutar Hrvatske. Noću su oko srpskih sela kružile naoružane straže s izlikom da se, poučeni iskustvima predaka iz Drugog svjetskog rata, boje “ustaškoga genocida”. Na kraju dana mnogi bi pokupili balvane, koje su potom prodavali, a onda noću rezali nove. Rat je, ukratko, počeo kao hajdučija – a taj je termin često koristio i predsjednik Tuđman.

Balvan revolucija je bila uvertira u krvavi rat koji je već godinu dana kasnije bjesnio Hrvatskom. Nekoliko je kriterija po kojima se računa početak rata, pa je tako za mnoge započeo velikosrpskom pobunom i balvan revolucijom pokrenutom u ljeto 1990. godine u Kninu. Iako su Srbi svojom blokadom prometnica nanijeli veliku ekonomsku štetu i uveli svojevrsno dvovlašće, do oružanog sukoba nije došlo pa se tako ovaj period može nazvati pobunom. Premda nije do kraja definirano spada li u rat i pobuna ove vrste, oružani sukob to svakako jest, a do njega je došlo 1. ožujka u Pakracu što se smatra početkom Domovinskog rata.