| Autor | Objavljeno | Portal | Original |
|---|---|---|---|
| Zlatko Govedić | Utorak, 18. kolovoza 2026. u 17:29 | Dnevno | Otvori |
Uskoro ostajemo bez jedne od naših najvećih delikatesa: ‘Doseže kritičnu točku’
ALARMANTNO UPOZORENJE
Zapadna Europa približava se kraju najtoplijeg ljeta u povijesti mjerenja. Istodobno, uzgajivači u najpoznatijim svjetskim vinorodnim regijama ranije kreću u berbu, pod uvjetom da im grožđe već nije stradalo u požarima i sušama.
Stručnjaci za vinogradarstvo s institutā u Francuskoj, Njemačkoj i Argentini objavili su studiju u izdanju za srpanj časopisa Food Chemistry: X u kojoj najavljuju kako će se dvije iznimno popularne sorte – crni pinot (Pinot noir) i chardonnay – nositi s čestim sušama i porastom globalne temperature za 2 °C u odnosu na predindustrijsko razdoblje.
Znanstvenici su prikupili uzorke grožđa s ukupno 80 imanja iz 13 vinorodnih regija u Francuskoj, Italiji, Njemačkoj, Portugalu i Argentini tijekom triju berbi: 2019., 2020. i 2021. godine. Potom su status vode u vinogradima procijenili analizom ugljikovih izotopa iz soka.
Opcije posljednjeg izbora
Iako su vinove loze inače razmjerno otporne na sušne uvjete, a umjereno sušna godina kod crnih vina može čak i poboljšati kvalitetu te podići vrijednost boce, ekstremni uvjeti narušavaju tu osjetljivu ravnotežu.
Zbog suše loze rađaju znatno manje plodova manjeg zrna koji ponekad uopće ne uspiju pravilno sazreti. Znanstvenici stoga predlažu umjetnu selekciju ili gensko uređivanje novih sorti, no uzgajivači u povijesnim regijama poput Francuske, Italije i Njemačke ostaju odani tradiciji.
“Iako su istražene mnoge mogućnosti prilagodbe proizvodnje vina klimatskim promjenama, promjena sortimenta doista je rizičan izbor za vrhunske vinorodne regije čije karakteristike i reputacija snažno ovise o jednoj ili nekoliko sorti.
Te se poluge smatraju opcijama posljednjeg izbora u vinogradarskim regijama hladne ili umjerene klime vezanima strogim propisima, kao što su Dolina Loire, Burgundija ili Šampanja u Francuskoj… To je zato što kombinacija sorte vina i mjesta podrijetla snažno obilježava osjetilna svojstva vina”, ističe u radu glavni autor studije, vinogradar Sébastien Nicolas s Vinarskog instituta Jules Guyot.
Stvar prošlosti?
Istraživanje pokazuje da su se obje sorte uspjele nositi sa širokim rasponom nedostatka vode. Međutim, promjene u razini vode značajno utječu na metabolički otisak grožđa, a time i na terroir – posebna svojstva vina koja proizlaze iz jedinstvenih uvjeta uzgoja. Pri tome je uočeno da su najsuše regije imale manji deficit vode jer su vinogradi koristili navodnjavanje.
“Sorta chardonnay nije se činila kao da doseže kritičnu točku, a dinamika odgovora metabolita bila je linearna, što ukazuje na moguće veću prilagodljivost ove sorte promjenjivom okolišu”, pišu autori studije.
S druge strane, rezultati za crni pinot zabrinjavaju ljubitelje crnih vina. Njegovi metaboliti ostali su stabilni sve dok se loze nisu suočile sa stresom teškog nedostatka vode, nakon čega su se te molekule, ključne za karakter vina, počele raspadati.
Provedeno istraživanje ukazuje na to da ćemo i u učestalim sušnim razdobljima moći uživati u kvalitetnom chardonnayju. Međutim, najbolja izdanja crnog pinota nažalost bi mogla postati stvar prošlosti.