Autor	Objavljeno	Portal	Original
Zlatko Govedić	Petak, 19. lipnja 2026. u 09:31	Dnevno	Otvori

Znanstvenici otkrili: Najbogatijih 10 posto skriva dug od kojeg će vam se zavrtjeti

BILIJUNI DOLARA

Inge Schrijver, Rutger Hoekstra i Paul Behrens, znanstvenici s nizozemskog Sveučilišta u Leidenu, izračunali su da najbogatijih 10% svjetskih potrošača duguje društvu bilijune dolara zbog štete koju nanose okolišu.

Studija, objavljena 18. lipnja u časopisu Communications Sustainability, donosi prve konkretne novčane procjene ekološkog otiska najbogatijeg sloja društva, a ovi podaci dolaze u trenutku kada je Elon Musk proglašen prvim svjetskim bilijunašem.

“Cilj nam je istaknuti diferenciranu odgovornost najvišeg društvenog decila (desetina, op. a.) te ilustrirati to mogućim prihodom ako bi platili svoj račun za okoliš”, objašnjavaju autori. Prema njihovim izračunima, godišnja šteta koju duguje globalnih 10% iznosi između 1,7 i 5,7 bilijuna dolara. To je protuvrijednost od 2300 do 7500 dolara po osobi, izraženo u američkim dolarima iz 2017. godine.

Postizanje zadanih ciljeva

Stručnjaci ističu da navedeni iznosi premašuju manjkove u međunarodnom financiranju borbe protiv klimatskih promjena i očuvanja bioraznolikosti. Ciljani ekološki porezi usmjereni na ovu skupinu mogli bi osigurati sredstva za velike tranzicije potrebne da se društvo zaštiti od ekološkog kolapsa, a ujedno bi se poboljšao životni standard kućanstava s nižim prihodima.

Čak i najkonzervativnije procjene za najbogatiji decil u SAD-u i Kini mogle bi pokriti manjak od 675 milijardi dolara u financiranju zaštite bioraznolikosti do 2030. godine. Srednje procjene za 10% najbogatijih Amerikanaca više su nego dovoljne za pokrivanje 993 milijarde dolara, koliko je na summitu COP30 određeno da je potrebno svake godine do 2035. za postizanje zadanih ciljeva.

Istraživački tim pošao je od podataka iz 2017. o otiscima potrošnje najbogatijih ljudi, što su ujedno i najnoviji dostupni podaci. Ti su podaci pokazali količine emitiranog ugljikova dioksida, gubitak bioraznolikosti te premještanje dušika, fosfora i slatke vode.

Dva najveća čimbenika

Rezultati pokazuju velike razlike među zemljama, što odražava nejednakosti u potrošnji i emisijama stakleničkih plinova. Najveći udio u globalnom računu za štetu drže potrošači iz SAD-a, kojima su pripisani računi u rasponu od 19.000 do 63.000 dolara po osobi.

Taj iznos čini tek 6 do 20% njihova dohotka, odnosno 0,8 do 3% njihova ukupnog bogatstva. Ti pojedinci u globalnom smislu dosljedno imaju najveći dug. Nasuprot tome, u Indiji račun najbogatijih 10% iznosi između 410 i 1400 dolara, što je otprilike 0,8 do 2,8% njihova dohotka, odnosno 0,2 do 0,5% njihova bogatstva.

Gubitak bioraznolikosti i klimatske promjene prepoznati su kao dva najveća čimbenika u ukupnom dugu, pri čemu gubitak bioraznolikosti čini 47 do 56%, a klimatske promjene 36 do 45% ukupnog iznosa.

Iako ekološko oporezivanje u praksi možda neće biti lijek za sve ozbiljne globalne katastrofe s kojima se čovječanstvo suočava, znanstvenici naglašavaju da novac za tranziciju mora odnekud doći te da bi ovo mogao biti važan korak prema održivijim modelima potrošnje.