Autor	Objavljeno	Portal	Original
M.B.	Petak, 19. lipnja 2026. u 09:05	Dnevno	Otvori

Hrvatski susjedi mogli bi osjetiti Trumpov bijes: ‘Premalo je to’

NA UDARU

Dok se europske članice NATO saveza pripremaju preuzeti veću odgovornost za vlastitu obranu, a Sjedinjene Države postupno smanjuju svoju vojnu prisutnost, neke zemlje i dalje ne ulažu onoliko koliko su obećale. Čelnici NATO-a sljedećeg će mjeseca doputovati u Ankaru nakon što su se obvezali da će do 2035. godine za obranu izdvajati 5 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP-a). Međutim, za nekoliko država razlika između obećanja i stvarnosti i dalje je znatna.

Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte trebao bi ministrima obrane u četvrtak predstaviti povjerljivu procjenu napretka članica prema novom cilju potrošnje, otkrili su za Politico tri diplomatska izvora iz NATO-a. To će dodatno povećati pritisak na zemlje koje su još uvijek daleko od cilja koji snažno zagovara američki predsjednik Donald Trump.

Procjena dolazi u osjetljivom trenutku za NATO. Europske vlade nastoje dokazati da preuzimaju veću odgovornost za vlastitu sigurnost, dok Washington smanjuje vojna sredstva koja stavlja na raspolaganje NATO-u, a Trump nastavlja zahtijevati ravnopravniju podjelu obrambenih troškova.

Jasni planovi

Iako su sve članice NATO-a prihvatile cilj od 5 posto BDP-a — od čega 3,5 posto za temeljne vojne sposobnosti te dodatnih 1,5 posto za šira ulaganja povezana sa sigurnošću — stvarna izdvajanja mnogih država još su uvijek daleko od toga. Neke zemlje ubrzano povećavaju vojne proračune, dok se druge suočavaju s političkim otporom, proračunskim ograničenjima ili dvojbama hoće li njihovi planovi zadovoljiti NATO-ova računovodstvena pravila.

‘Uoči summita u Ankari očekujem da države predstave jasne, konkretne i vjerodostojne planove za ostvarenje toga cilja’, izjavio je Rutte, podsjećajući da neke zemlje, poput Slovenije, Albanije i Češke, nisu dosegnule prethodni cilj od 2 posto BDP-a.

No, te zemlje nisu jedine kojima Trump zamjera. Španjolska je već neko vrijeme omiljena meta kritika NATO-a i Trumpa. Razlog je odbijanje Madrida da se obveže na cilj od 5 posto BDP-a, uz obrazloženje da potrebne vojne sposobnosti za obranu od Rusije može razviti uz izdvajanje od samo 2,1 posto. Prema riječima sigurnosnog stručnjaka Félixa Arteaga, Madrid je ove godine za obranu namijenio 34 milijarde eura, čime je dosegnuo razinu od 2 posto BDP-a. Ipak, ostaju dvojbe oko budućeg financiranja. Dio planiranih ulaganja odnosi se na telekomunikacije, kibernetičku obranu i odgovor na prirodne katastrofe, a postoji mogućnost da NATO takve izdatke ne prizna kao obrambenu potrošnju. Dodatni problem za Madrid predstavlja činjenica da je španjolski socijalistički premijer Pedro Sánchez postao jedan od najglasnijih europskih kritičara Donalda Trumpa.

Pad obrambenih izdvajanja

Ujedinjeno Kraljevstvo formalno je prihvatilo NATO-ov cilj od 5 posto, no trenutačno je osigurano financiranje za svega 2,6 posto BDP-a. Premijer Keir Starmer zasad je tek izrazio ambiciju da izdvajanja za obranu dosegnu 3 posto BDP-a tijekom sljedećeg parlamentarnog mandata, bez jasnog financijskog plana za ostvarenje tog cilja. Napetosti su dodatno porasle nakon ostavke ministra obrane Johna Healeya, koji je upozorio da zemlja nema stvaran put prema ostvarenju NATO-ova cilja od 3,5 posto za temeljne vojne sposobnosti. Trump je već više puta javno kritizirao Starmera, osobito zbog njegova stava prema sukobu s Iranom.

Mađarska je 2025. godine za obranu izdvojila procijenjenih 2,06 posto BDP-a. No nova vlada premijera Pétera Magyara suočena je s teškim proračunskim okolnostima. Prethodna vlada Viktora Orbána zatražila je 16 milijardi eura iz europskog programa za financiranje obrane, no nova vlast najavila je reviziju tog zahtjeva. Stručnjaci upozoravaju da bi obrambeni proračun mogao privremeno pasti ispod 2 posto BDP-a zbog opterećenih javnih financija. Istodobno, bliske veze Orbána i njegova političkog kruga s Trumpom i MAGA pokretom mogle bi potaknuti američkog predsjednika da bude manje naklonjen novoj mađarskoj vladi.

Češka jc također 2025. zabilježila pad obrambenih izdvajanja. Vlada u Pragu planira za obranu izdvojiti 2,1 posto BDP-a, ali pritom u obrambenu potrošnju uključuje i ulaganja u modernizaciju autocesta, što je izazvalo sumnje među saveznicima. Premijer Andrej Babiš priznao je da bi izdvajanja tijekom 2026. godine mogla pasti ispod razine od 2 posto BDP-a. Ipak, Prag uskoro planira predstaviti novu vojnu strategiju usmjerenu na povećanje broja vojnika i razvoj protudronske obrane, što bi moglo pomoći u održavanju američke potpore.

Opravdane kritike

Slovenija se našla pod posebnim povećalom NATO-a zbog načina na koji obračunava obrambene izdatke. U pismu Ljubljani, Mark Rutte naveo je da je službeno prikazanih 2,01 posto BDP-a za obranu postignuto uglavnom uključivanjem projekata koji ne ulaze u dogovorenu definiciju temeljnih obrambenih izdataka. Bez tih stavki stvarna bi razina bila bliža 1,6 posto BDP-a.

Prema mišljenju stručnjaka, kritike NATO-a uglavnom su opravdane. Međutim, nova vlada premijera Janeza Janše nastoji obnoviti vjerodostojnost zemlje unutar NATO-a i Europske unije te se snažno zalaže za povećanje obrambene potrošnje.

Italija predstavlja poseban slučaj. Premijerka Giorgia Meloni dugo se smatrala jednom od Trumpovih najbližih saveznica u Europi, no ubrzo se pokazalo da to baš i nije tako. Ipak, s obzirom na približavanje izbora i nepopularnost povećanja vojnih izdataka među talijanskim biračima, Meloni pokušava pronaći ravnotežu između domaćih političkih interesa i savezničkih obveza. Najavila je da će ukupna izdvajanja za obranu i sigurnost ove godine dosegnuti 2,8 posto BDP-a, uključujući troškove unutarnje sigurnosti i policije. Stručnjaci upozoravaju da snažna obrambena industrija i važna pomorska uloga Italije u Sredozemlju neće biti dovoljni ako ih ne prati trajno povećanje vojnih sposobnosti.