Autor	Objavljeno	Portal	Original
Mia Peretić	Petak, 19. lipnja 2026. u 08:09	Dnevno	Otvori

Tajni pozivi prema Kremlju: Potez europskog čelnika izazvao veliku buru

NOVE TRZAVICE

António Costa, predsjednik Europskog vijeća, branio je svoju iznenadnu odluku o otvaranju diplomatskog kanala s Kremljom kako bi se procijenilo postoje li uvjeti za mirovne pregovore, iako je njegov tim zaključio da ta mogućnost trenutno nije izvediva. To je pitanje dominiralo summitom čelnika Europske unije održanim u četvrtak u Bruxellesu. Nije ponuđeno jasno objašnjenje zašto je Costa, koji je očuvanje jedinstva svih 27 država članica postavio kao središnju temu svog mandata, odlučio da je upravo sada pravi trenutak za uspostavu kontakta s Moskvom.

Ranije ovog tjedna otkriveno je da je njegov šef kabineta Pedro Lourtie održao nekoliko telefonskih razgovora s visokim pomoćnikom ruskog predsjednika Vladimira Putina. Pretpostavlja se, iako njegov ured to nije potvrdio, da je riječ o Juriju Ušakovu. „Predsjednik je objasnio da je zatražio od svog ureda otvaranje diplomatskog kanala s Rusijom. Cilj je bio biti spreman, kada dođe pravi trenutak, braniti interese EU-a. Riječ je o kratkim kontaktima, bez razgovora o sadržajnim pitanjima i bez pregovora, jednostavno o diplomatima koji obavljaju diplomatski posao“, rekao je jedan dužnosnik EU-a.

„Najvažnije je da Europljani ostanu usklađeni u načinu komunikacije s Rusijom i u stajalištu koje EU treba zauzeti“, dodao je dužnosnik, naglašavajući da je koordinacija svih 27 članica zadaća predsjednika Europskog vijeća. Prema njegovim riječima, „određen broj čelnika“ naznačio je da bi Costa bio „prirodan predstavnik“ interesa Unije, što sugerira određenu potporu mogućem imenovanju Coste posebnim izaslanikom za izravne razgovore s Rusijom.

Podjela unutar EU

Costino ime posljednjih se tjedana spominje za tu funkciju, koja nije bez političkih rizika. Među onima koji su u četvrtak podržali Costinu odluku bili su čelnici Belgije, Slovenije i Austrije. Smatra se da potporu pružaju i Slovačka te Bugarska. „Treba pozdraviti svaki korak koji može dovesti do prekida neprijateljstava i pregovora“, izjavio je slovenski premijer Janez Janša. Ipak, nekoliko država članica izrazilo je neslaganje. Poljska, baltičke države i nordijske zemlje bile su među onima koje su iznijele zabrinutost, reklo je nekoliko diplomata za Euronews. Razlog podjela leži u činjenici da sve članice ne smatraju da je sada pravi trenutak za bilo kakav angažman s Rusijom, dok druge predlažu da se taj zadatak vodi u okviru formata E3, odnosno Njemačke, Francuske i Ujedinjene Kraljevine. E3 već istražuje mogućnosti otvaranja vlastitog kanala prema Kremlju.

Costa nije proveo opsežne konzultacije s nacionalnim prijestolnicama prije nego što je odlučio provjeriti može li se takav kanal doista otvoriti s Rusima. Njegovi suradnici tvrde da je portugalski političar na to bio potaknut od strane Ukrajine, koja je od Europljana zatražila veću ulogu u mirovnom procesu, uključujući i razgovore s Rusijom. „Važno je da Europa ima snažan glas i prisutnost u ovom procesu te da se utvrdi tko će je konkretno predstavljati“, rekao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski prošlog mjeseca nakon razgovora s Costom. U zaključcima summita, koje su u četvrtak podržali svi čelnici 27 država članica, po prvi je put navedeno da je EU spreman „pojačati svoj angažman“ u pregovorima.

Međutim, diplomatska komunikacija odvijala se nekoliko dana prije nego što su ti zaključci službeno usvojeni, što je otvorilo pitanje je li Costa imao mandat za takav potez ili je djelovao uz podršku samo nekolicine država članica. Ovaj slučaj pokazuje duboke podjele među državama članicama u pristupu Rusiji. „I Ukrajina i Europa oduvijek su vrlo jasno isticale da će za postizanje trajnog mirovnog sporazuma na kraju biti potrebni pregovori“, rekao je nizozemski premijer Rob Jetten. „No dokle god Rusi nisu spremni na to, moramo pomoći Ukrajini da stekne prednost na bojištu.“

EU produljila sankcije Rusiji na godinu dana

Europska unija produljila je ekonomske sankcije protiv Rusije na 12 mjeseci, što je prvi put da su mjere produljene na godinu dana umjesto dosadašnjih šest mjeseci, priopćila je u četvrtak glasnogovornica predsjednika Europskog vijeća Antonija Coste.

EU je Moskvi uveo opsežne sankcije nakon početka pune ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine, a mjere su usmjerene ponajprije na ruske prihode od izvoza fosilnih goriva, vojnu industriju te financijski sektor. Dosad su se sankcije morale obnavljati svakih šest mjeseci, uz jednoglasnu suglasnost svih 27 država članica.

Ukrajina je u međuvremenu dobila novi val potpore Europske unije nakon što je bivši mađarski premijer Viktor Orbán, koji je ranije blokirao nekoliko paketa pomoći, napustio dužnost ranije ove godine. EU je od tada otvorila formalne pristupne pregovore s Ukrajinom te odobrila zajam od 90 milijardi eura za Kijev. Na sastanku u Bruxellesu u četvrtak svih 27 čelnika EU-a također je jednoglasno usvojilo zajedničku deklaraciju o potpori Ukrajini, prvi put u više od godinu dana, nakon što je Orbán u više navrata odbijao podržati zajedničke odluke o Ukrajini.