| Autor | Objavljeno | Portal | Original |
|---|---|---|---|
| Antonija Petković | Četvrtak, 18. lipnja 2026. u 18:35 | Dnevno | Otvori |
Plenković se oglasio iz Bruxellesa oko DP-ove rezolucije o Hrvatima u BiH
KOMENTIRAO
Premijer Andrej Plenković izjavio je u Bruxellesu gdje se nalazi na sastanku Europskog vijeća da se s koalicijskim partnerom Domovinskim pokretom (DP) vode konzultacije o konačnom obliku rezolucije o osnaživanju položaja Hrvata u BiH, koju ta stranka predlaže.
“Mi smo se na zadnjem sastanku koalicije dogovorili da, kada kolege dovrše svoj nacrt, obave konzultacije s ministrom Gordanom Grlićem Radmanom, u čijoj je nadležnosti vanjska i europska politika pa tako i odnosi sa susjedima i taj proces konzultacija traje. Vidjet ćemo na kraju kako će izgledati konačna verzija”, izjavio je hrvatski premijer po dolasku na summit EU-a, javlja HRT.
Podsjećamo, Domovinski pokret objavio je jučer rezoluciju o položaju Hrvata u BiH. U dokumentu se posebno ističe povijesna uloga Hrvatskoga vijeća obrane i Hrvatske vojske u obrani hrvatskoga naroda od vojnih agresija, oslobađanju okupiranih područja u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini te uspostavi vojne ravnoteže u Bosni i Hercegovini. To uključuje operacije Oluja, Maestral i Južni potez koje su provedene na službeni poziv vlasti Bosne i Hercegovine i koje su izravno pridonijele stvaranju pretpostavki za sklapanje Općega okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, odnosno Daytonskog sporazuma. Naglašava se kako su te vojne operacije dovele do okončanja ranijih prijedloga podjele zemlje po dogovoru Izetbegović-Krajišnik iz 1993. godine, uz očuvanje višestoljetne samobitnosti i opstojnosti Hrvata na prostorima suvremene Bosne i Hercegovine.
Osuđuje štetne odluke
Rezolucija uzima u obzir da je Republika Hrvatska potpisnica Washingtonskoga sporazuma o uspostavi Federacije Bosne i Hercegovine između hrvatskoga i bošnjačkoga naroda i Daytonskoga sporazuma te da, prema međunarodnom pravu, ima jasnu političku i pravnu obvezu aktivno sudjelovati u promicanju stabilnosti, jednakopravnosti konstitutivnih naroda u skladu s Aneksom 4 Daytonskoga sporazuma i europske budućnosti Bosne i Hercegovine.
Podsjeća se također na Prethodni sporazum o uspostavi konfederacije između Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske, kao i na činjenicu da mirovnim sporazumima nije bio definiran broj županija odnosno kantona u Federaciji Bosne i Hercegovine, te ujedno na odredbu Aneksa 4 Daytonskoga sporazuma prema kojoj entiteti imaju pravo uspostavljati posebne paralelne odnose sa susjednim državama, u skladu sa suverenitetom i teritorijalnim integritetom Bosne i Hercegovine.
U šestom odlomku preambule najoštrije se osuđuju štetne odluke Visokih predstavnika koje su dovele do degradacije političkoga položaja Hrvata u Bosni i Hercegovini, odstupajući od Washingtonskoga i Daytonskoga sporazuma, te koje se u suvremenom kontekstu percipiraju kao neuspjeli pokušaji izgradnje umjetnoga nacionalnog identiteta na štetu konstitutivnosti i ravnopravnosti triju naroda. Istodobno se pozdravljaju napori Vlade Republike Hrvatske koji su doveli do dodjeljivanja kandidacijskoga statusa Bosni i Hercegovini 15. prosinca 2022. godine. Ističe se i kako je od osobitoga interesa poduprijeti suverenitet, jedinstvo i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine, utemeljene na načelima jednakosti i nediskriminacije svih građana i konstitutivnih naroda, sukladno Strateškom kompasu Europske unije od 21. ožujka 2022. godine.
Međunarodni dokumenti o federalizmu i legitimnom predstavljanju
Nadalje, tekst se rukovodi rezolucijama Europskoga parlamenta kojima se poziva na uzimanje u obzir načela federalizma, decentralizacije i legitimnoga zastupanja kako bi se zajamčilo da se svi građani mogu kandidirati, da mogu biti izabrani i da mogu obnašati funkcije na svim političkim razinama pod jednakim uvjetima. Te rezolucije ponavljaju da izborni sustav mora pružiti mogućnost svim trima konstitutivnim narodima i svim ostalim građanima da slobodno i autonomno izabiru svoje zakonite političke predstavnike institucija i vlasti u Bosni i Hercegovini. Ističe se i hitna potreba provedbe presuda Europskoga suda za ljudska prava, odluke U-23/14 Ustavnoga suda Bosne i Hercegovine od 1. prosinca 2016. godine o legitimnom političkom predstavljanju na svim administrativno-političkim razinama te usklađivanja ustavnoga poretka Bosne i Hercegovine s europskom pravnom stečevinom.
U nastavku se naglašava važnost diplomatskoga dokumenta o Bosni i Hercegovini predstavljenoga na Vijeću za vanjske poslove Europske unije 22. ožujka 2021. godine o izmjeni izbornoga zakonodavstva kao preduvjetu političke stabilnosti u Bosni i Hercegovini. Istodobno se podsjeća da je Europski sud za ljudska prava u svojim presudama prihvatio da izborni sustav koji nameće teritorijalnu povezanost između birača i njihovih izabranih predstavnika slijedi legitiman cilj koji je spojiv s načelom vladavine prava i općim ciljevima Konvencije. Tekst podsjeća i na službene stavove Venecijanske komisije iz 2021. i 2022. godine u okviru pokušaja izborne i ustavne reforme kojom bi se zajamčio politički sustav koji uzima u obzir izbor iz područja u kojima Hrvati u Bosni i Hercegovini čine većinu ili su značajno zastupljeni.
U preambuli se na kraju utvrđuje da pojedini vodeći politički predstavnici u Bosni i Hercegovini sustavno odbacuju mogućnost dogovora o izmjenama izbornoga sustava i ustavnih reformi kojima bi se osigurala politička ravnopravnost Hrvata s ostalim konstitutivnim narodima u Bosni i Hercegovini. S druge strane, navodi se da pojedini bošnjački politički predstavnici, u javnim istupima i diplomatskim razgovorima, iskazuju spremnost na razmatranje povratka potpunoj jednakopravnosti hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini, uz pretpostavku potpore država članica Vijeća za provedbu mira u Bosni i Hercegovini. Na temelju članka 164. Poslovnika Hrvatskoga sabora, predlaže se da Hrvatski sabor na sjednici u lipnju 2026. godine donese cjelovitu Rezoluciju o osnaživanju političkoga položaja Hrvata u Bosni i Hercegovini kroz osam operativnih točaka.
Operativne točke Rezolucije
U prvoj točki Hrvatski sabor ocjenjuje da, u postojećim ustavnim okvirima i političkim okolnostima, hrvatski narod u Bosni i Hercegovini ne ostvaruje u potpunosti svoju konstitutivnost niti se može smatrati u potpunosti jednakopravnim s ostala dva konstitutivna naroda, što hrvatsko nacionalno pitanje u Bosni i Hercegovini ostavlja neriješenim te ga čini predmetom legitimnoga pojačanog interesa Republike Hrvatske. U drugoj točki Hrvatski sabor poziva Vladu Republike Hrvatske na trajno pružanje programske, financijske i političke potpore obrazovnim, zdravstvenim, kulturnim i medijskim institucijama te institucijama Katoličke Crkve u Bosni i Hercegovini radi postizanja višeg stupnja autonomije Hrvata u Bosni i Hercegovini. Treća točka donosi zahtjev Vladi Republike Hrvatske za nastavak pružanja potpore ostvarivanju potpune političke ravnopravnosti Hrvata u Bosni i Hercegovini u okviru reforme političkoga sustava koja bi dovela do poštenih izbora, na kojima bi svaki konstitutivni narod birao vlastite legitimne predstavnike, pritom uzimajući u obzir uspostavu zasebne izborne jedinice za izbor predstavnika hrvatskoga naroda s ciljem političke jednakopravnosti Hrvata.
Četvrta točka propisuje da Hrvatski sabor očekuje od Vlade Republike Hrvatske nastavak aktivne potpore europskom putu Bosne i Hercegovine, u skladu s hrvatskim nacionalnim interesom u sigurnosnom, gospodarskom i političkom smislu. Hrvatski sabor poziva Vladu Republike Hrvatske da na europskome putu Bosne i Hercegovine nastavi dijeliti iskustva i znanja u cilju učinkovite provedbe reformi, pritom podržavajući isključivo reformske inicijative koje će odražavati tronacionalni i multikonfesionalni karakter Bosne i Hercegovine, uključujući političku, jezičnu, kulturnu i teritorijalnu autonomiju Hrvata u Bosni i Hercegovini, te trajno onemogućiti političku dominaciju nad Hrvatima u Bosni i Hercegovini. Peta točka izravno poziva Vladu Republike Hrvatske na korištenje svih raspoloživih mehanizama u Europskoj uniji i međunarodnim organizacijama, uključujući i pravo veta, kako bi se potaknule korisne i spriječile štetne inicijative u zaštiti interesa Hrvata u Bosni i Hercegovini.
U šestoj točki ističe se da Hrvatski sabor s osobitom pozornošću prati izborne procese u Bosni i Hercegovini te pritom najoštrije osuđuje sve pozive na izborni inženjering, osobitu u smislu organiziranoga preglasavanja Hrvata pri izboru hrvatskoga člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, izaslanika u domovima naroda i drugim tijelima. Hrvatski sabor poziva Vladu Republike Hrvatske da takve manipulacije nedvosmisleno osudi u okviru institucija Europske unije i međunarodnih organizacija te da, sukladno nacionalnom zakonodavstvu i slijedeći diplomatsku praksu persona non grata, sankcionira političke i javne dužnosnike iz Bosne i Hercegovine koji potiču izborne inženjeringe na štetu Hrvata u Bosni i Hercegovini.
Revizija državljanstava i institucionalna suradnja sa strukturama HNS-a BiH
Sedma točka predložene Rezolucije poziva Vladu Republike Hrvatske da, uz puno poštovanje važećega pravnog okvira i međunarodnih obveza, provede sveobuhvatnu reviziju zakonitosti postupaka stjecanja hrvatskoga državljanstva u slučajevima u kojima postoje osnovane sumnje na nepravilnosti, a odnose se na osobe s prebivalištem u Bosni i Hercegovini. To se posebno odnosi na slučajeve pojedinaca koji sustavno potiču na izborni inženjering, preglasavanje i narušavanje političkoga položaja hrvatskoga naroda, te se zahtijeva poništenje nezakonito stečenog statusa hrvatskoga državljanstva u slučajevima zlouporabe zakonskih osnova. Revizija se treba temeljiti na dostupnim podatcima o nesrazmjeru između broja evidentiranih državljana Republike Hrvatske u Bosni i Hercegovini i povijesno-demografskih pokazatelja, radi zaštite položaja hrvatskoga konstitutivnog naroda u Bosni i Hercegovini te očuvanja kredibiliteta Republike Hrvatske.
U osmoj i posljednjoj točki Rezolucije navodi se kako Hrvatski sabor očekuje od Predsjednika Hrvatskoga sabora da do kraja 2026. godine, u okviru međunarodne suradnje parlamenta, predloži smjernice za jačanje dijaloga i institucionalne suradnje s Hrvatskim narodnim saborom Bosne i Hercegovine kao najvažnijim političkim tijelom hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini i zagovornikom njegovih legitimnih političkih zahtjeva unutar Bosne i Hercegovine. Predsjednik Hrvatskoga sabora osigurat će da međuinstitucionalna suradnja bude utemeljena na dijalogu, poštovanju višestranačja i širokoj zastupljenosti političkih stavova, s ciljem jačanja potpore i boljega razumijevanja stajališta HNS-a BiH među širom javnosti u Republici Hrvatskoj. Predsjednik Hrvatskoga sabora će prema ovom planu jednom godišnje podnositi Hrvatskome saboru izvješće o ostvarenim aktivnostima i ciljevima u provedbi navedenih smjernica, uključujući pregled suradnje te informaciju o djelovanju Hrvatskoga narodnog sabora Bosne i Hercegovine.
U danima koji slijede nastavit će se službeni razgovori između Domovinskog pokreta i Hrvatske demokratske zajednice radi potpunog usuglašavanja konačnih stajališta o ovom dokumentu. Zajednički cilj koalicijskih partnera jest pred političke čimbenike te hrvatsku, bosanskohercegovačku i međunarodnu javnost izaći s prijedlogom koji će biti u potpunosti provediv, čvrsto utemeljen na međunarodnim sporazumima i u najboljem interesu hrvatskog naroda u BiH te nacionalnom interesu Republike Hrvatske. Predlagatelji zaključuju kako ova inicijativa donosi jasan doprinos izgradnji jedinstvene, stabilne i funkcionalne Bosne i Hercegovine kao buduće punopravne članice Europske unije.