| Autor | Objavljeno | Portal | Original |
|---|---|---|---|
| Mario Crnjac | Petak, 19. lipnja 2026. u 06:58 | Dnevno | Otvori |
Ova mediteranska zemlja nudi najjeftinije kredite u eurozoni, Hrvatska je debelo skuplja
RAZLIKA JE VELIKA
Cijene nekretnina u Hrvatskoj posljednjih godina rastu nevjerojatnom brzinom, dok prosječne plaće ostaju nedostižne za velik dio građana. Mnogima, a posebno mladima, postaje sve teže doći do vlastitog doma. U većim hrvatskim gradovima cijene stanova dosežu razine koje su za prosječno kućanstvo praktički nepriuštive, zbog čega se dio građana okreće životu u manjim sredinama gdje su nekretnine još uvijek nešto pristupačnije.
Zaduživanje je u takvim okolnostima gotovo pa neizbježno. Svi oni koji žele kupiti stan ili kuću prisiljeni su podizati velike stambene kredite i dugoročno se vezati uz banke, često na 20 ili 30 godina otplate. No, iako se na prvi pogled čini da je najveći izazov sama cijena nekretnina, jako važan faktor su i kamatne stope koje uvelike određuju konačan iznos koji će građani vratiti banci.
Naime, iako se Hrvatska nalazi unutar eurozone i dijeli istu monetarnu politiku, uvjeti kreditiranja nisu jednaki u svim državama članicama. Najnoviji podaci Europske središnje banke pokazuju da se kamatne stope na stambene kredite značajno razlikuju od zemlje do zemlje, što dodatno produbljuje razlike u pristupačnosti stanovanja unutar Europske unije, piše euronews.
Razlike su značajne
Prema podacima ECB-a, prosječna kamatna stopa na stambene kredite u eurozoni iznosi 3,43%, no raspon među državama je izrazito velik. Dok primjerice Malta bilježi najniže stope od oko 2,08%, u baltičkim zemljama one premašuju 4%, pa tako Latvija doseže čak 4,18%.
Najniže stope koncentrirane su oko Mediterana. Malta je na vrhu ljestvice s 2,08%, zatim slijede Bugarska (2,45%), Španjolska (2,80%), Portugal (2,85%), Hrvatska (2,95%) i Slovenija (2,99%). Razlike od više od dva postotna boda znače da građani, ovisno o zemlji u kojoj žive, za isti iznos kredita mogu platiti desetke tisuća eura više ili manje tijekom otplate.
Troškovi stanovanja u Europi su itekako neujednačeni, unatoč zajedničkoj valuti i jedinstvenoj monetarnoj politici Europske središnje banke. Dok su u južnim zemljama poput Španjolske, Portugala i Hrvatske kamate niže i donekle ublažavaju visoke cijene nekretnina, u sjevernim i baltičkim državama kombinacija viših kamata i skupljeg zaduživanja dodatno otežava pristup vlastitom domu.
Latvija bilježi najvišu kamatnu stopu u eurozoni od 4,18%, slijedi Estonija (4,05%) i Litva (3,88%). Njemačka, Belgija i Nizozemska također su iznad prosjeka eurozone.
Za kućanstva, ove razlike u kamatama znače značajne razlike u mjesečnim ratama. Kredit od 200.000 € na 20 godina uz prosječnu stopu u Malti od 2,08% rezultira mjesečnim otplatama od oko 1.019 €. U Latviji, uz stopu od 4,18%, isti kredit košta približno 1.231 € mjesečno, što je više od 200 € dodatno svaki mjesec. Tijekom trajanja kredita, latvijski dužnik bi vratio gotovo 295.000 €, u usporedbi s oko 245.000 € na Malti. Razlika iznosi otprilike 50.800 € dodatnih kamata za isti iznos posuđen u istoj valuti.
Zašto su kamatne stope toliko različite unutar eurozone?
ECB postavlja jednu referentnu kamatnu stopu za cijeli valutni blok, ali cijene kredita i dalje uvelike određuju nacionalni bankovni sustavi. Prvi faktor je struktura svakog tržišta, a posebno to koriste li se fiksne ili varijabilne kamate. U baltičkim zemljama i Finskoj dominiraju varijabilni krediti.
Prema podacima ECB-a, varijabilni stambeni krediti čine više od 93% novih stambenih zajmova u Latviji, Estoniji i Finskoj, u usporedbi sa samo 15% u prosjeku eurozone. Kad kamatne stope rastu, kućanstva u zemljama gdje prevladavaju varijabilne kamate gotovo odmah osjećaju učinak.
U Francuskoj, Španjolskoj i Portugalu, naprotiv, prevladavaju fiksne kamate, pa kućanstva mogu “zaključati” svoje troškove na dulje vrijeme i ublažiti prijenos promjena kratkoročnih stopa.
Konkurencija među domaćim bankama
Manji bankovni sustavi s manje kreditora obično imaju šire marže. Baltička tržišta su relativno koncentrirana, što može ograničiti konkurencijski pritisak na cijene kredita. Struktura financiranja također igra ulogu. Banke u nekim zemljama više se oslanjaju na veleprodajna financijska tržišta, dok druge imaju snažnu bazu domaćih depozita koja omogućuje jeftinije kreditiranje.
Malta je dugo na dnu ljestvice, a stručnjaci često ističu jaku konkurenciju među malteškim bankama, obilje domaćih depozita i relativno stabilno tržište nekretnina kao razloge niskih kamatnih stopa. Zemlja također ima znatno manji udio varijabilnih kredita nego baltičke države, što štiti dužnike od brzih promjena ECB-ove monetarne politike.
Podaci ECB-a pokazuju paradoks u srcu europskog projekta. Iako je monetarna politika centralizirana u Frankfurtu, njezin prijenos ostaje vrlo fragmentiran. Za kupce nekretnina to znači da lokacija i dalje igra ogromnu ulogu. Obitelj koja kupuje dom u Rigi može platiti više nego dvostruko veću kamatnu stopu nego kućanstvo u Valletti, iako posuđuju istu valutu pod istom središnjom bankom.