| Autor | Objavljeno | Portal | Original |
|---|---|---|---|
| S.V. | Četvrtak, 18. lipnja 2026. u 11:51 | Dnevno | Otvori |
U BiH su ga zvali ‘gospodar rata’: Gazda Kažnjeničke bojne je mrzio Praljka, stavio mu je pištolj u usta
ZAPOVJEDNIK KAŽNJENIČKE BOJNE
Na današnji dan 1991. godine službeno se postrojila Kažnjenička bojna HVO-a. Iako je osnovana samo tri dana ranije, 18. lipnja 1991. naoružani pripadnici “kažnjeničke” po prvi su puta stali rame uz rame. Puni naziv ove specijalne postrojbe Hrvatskog vijeća obrane bio je Antiteroristička jedinica Širokobriješka kažnjenička bojna HVO-a.
Ovu vojnu formaciju za koju su tijekom 90.-tih čuli ama baš svi, osnovala su četvorica hrvatskih emigranata: Ludvig Pavlović, Ivan Andabak, Ivan Tolić i Mladen Naletilić Tuta koji se istakao kao prvi zapovjednik postrojbe.
Zanimljivo je da je ova bojna HVO-a sastavljena puno prije rata u BiH. Do okupljanja Tutine formacije došlo je u samim počecima rata u Hrvatskoj gdje su, zapravo, “pekli ratni zanat” i odradili prve akcije. Tek nakon tog stečenog iskustva, ovi su branitelji svoj ratni put nastavili u Bosni i Hercegovini.
Mnogi pripadnici su imali kaznene evidencije u MUP-u
Konkretno, početkom 1992. godine, u trenucima kada se ratni plamen prelio na prostore Bosne i Hercegovine, postrojba službeno ulazi u sastav Hrvatskog vijeća obrane (HVO), sa sjedištem u Širokom Brijegu i pod izravnim zapovjedništvom Glavnog stožera HVO-a.
Kroz krvavi ratni put postrojba se neprestano širila kroz ogranke i grupe kao što su “Baja Kraljević” Mostar, “Boka Barbarić” Široki Brijeg, “Goran Spajić” Grude, “Marinko Marušić” Inženjerija, “Martin Bebek” Čapljina, “Miljenko Bašić” Posušje te “Stanko Zlomislić” Rakitno. Jedinica je u početku brojala stotinjak vojnika od kojih su mnogi imali kaznene evidencije u MUP-u zbog čega se i danas oko Kažnjeničke bojne vrte kontroverzne priče.
Tuta – gospodar rata
Protiv ključnih pripadnika i zapovjednika Kažnjeničke bojne vodili su se opsežni sudski procesi, kako pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju (MKSJ/ICTY) u Haagu, tako i pred domaćim sudovima u Hrvatskoj. Procesi su se prvenstveno odnosili na ratne zločine počinjene nad bošnjačkim civilima i zarobljenicima na području Mostara, Jablanice (sela Sovići i Doljani) te logora Heliodrom tijekom 1993. i 1994. godine. Najznačajniji postupak u Haagu vodio se zajednički protiv glavnih zapovjednika ove postrojbe Tute (20 godina) i Vinka Martinović Štele (Zapovjednik podjedinice “Vinko Škrobo” u Mostaru) 18 godina.
Što se pokojnog Naletilića tiče, o njemu se po Hercegovini i danas priča kao o “gospodaru rata u BiH” i to zbog svog prijateljstva sa Gojkom Šuškom, ali i autoritetu koji je imao i nad samim Slobodanom Praljkom s kojim nije bio u dobrim odnosima. Između njih dvojice je dolazilo do tolikog usijanja da mu je Tuta, navodno, jednom prilikom cijev pištolja stavio u usta. Tijekom haškog suđenja ustanovljeno je da je hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman podržao osnivanje Kažnjeničke bojne, kao i da je bio uključen u zbivanja u HVO-u i zaraćenoj BiH.