Autor	Objavljeno	Portal	Original
S.V.	Utorak, 16. lipnja 2026. u 21:08	Dnevno	Otvori

O zločinu koji su muslimani počinili na planini slabo se priča, a jedan je od gnjusnijih

Dočekali su hrvatske civile

Ratni zločin koji su 16. lipnja 1993. kod Busovačkih Staja kod Busovače bošnjačko-muslimanske snage počinile nad Hrvatima tijekom agresije na prostore Hrvata Srednje Bosne, smatra se jednim od najnehumanijih zločina počinjenih na tlu BiH.

Naime, bošnjačke snage tada su ubile 22 osobe iz humanitarnog konvoja, 14 civila i 8 pripadnika HVO-a koji su pratili konvoj kroz područje Busovačke planine.

Oko 15 km jugozapadno od Busovače uzdiže se Busovačka planina, na njoj je izletište Busovačke Staje, koje su 16. lipnja 1993. godine bile stratište za hrvatske civile. Jedna skupina izbjeglica i drugih putnika došla je do Busovače s namjerom da otputuje u tuzlansko područje. Kada im je 14. lipnja bilo jasno da od puta nema ništa, odlučili su se vratiti u Hrvatsku i pridružili su se konvoju koji je toga dana krenuo za Sebešić, po hranu za busovačke građane.

Puna tri sata pucali po ljudima uz konvoja

U tome konvoju bilo je 15 hrvatskih civila iz Brčkog, sedam iz Tuzle i oko 70 iz Busovače koji su se na Busovačkoj planini odmoriti. Dok su se odmarali, opkolili su ih pripadnici Armije RBiH. Ne znajući da su opkoljeni, krenuli su oko šest sati ujutro. Samo dvije minute kasnije počela je pucnjava sa svih strana. Pucnjava nije prestajala, nego se sve više i više pojačavala. Pripadnici Armije RBiH počeli su ih gađati i tromblonima, iz minobacača i to neprekidno tri sata. Tog dana na Busovačkim stajama ubijeno je 22 Hrvata.

Sukob između Hrvata i Bošnjaka na području Busovače počeo je nekoliko mjeseci ranije kada pripadnici Armije BiH, 23. siječnja 1993. godine, u selu Kaćuni postavljaju zapreku na regionalnoj prometnici Kiseljak-Busovača-Travnik. Tu su istog dana zaustavljena i ubijena četiri vojnika HVO-a. Jedan od njih je bio Ivica Petrović, zamjenik zapovjednika Vojne policije HVO-a u Busovači.

Rat u Srednjoj Bosni isprovocirali su Muslimani i Armija BiH, koji su doživjeli velike gubitke u Bosanskoj Krajini (središte Banja Luka) i cijelom širokom pojasu uz Drinu gdje su činili većinu (osim Goražde i Srebrenica tada). Kompenzaciju su tražili u teritoriju naseljenim Hrvatima, a veliku ulogu u tome odigrali su bivši oficiri JNA i KOS-a koji su bili infiltrirani u Armiju BiH, ali i dijelove hrvatskih snaga. Naime, ovakav rasplet događaja išao je na ruku Srbima, a onog trenutka kada su Hrvati i muslimani sklopili vojno-politički savez, počela se Republika Srpska raspadati kao kula od karata.