| Autor | Objavljeno | Portal | Original |
|---|---|---|---|
| Ivana Devčić Kranjčević | Četvrtak, 18. lipnja 2026. u 19:35 | Dnevno | Otvori |
Mislite da ste samo umorni? Ovi znakovi mogu otkriti da ste pregorjeli
OBRATITE PAŽNJU
Svatko se ponekad osjeća iscrpljeno, bezvoljno ili preopterećeno. Nakon napornog tjedna, lošeg sna ili razdoblja s puno obaveza, umor je očekivan. No problem nastaje kada se taj osjećaj ne povlači ni nakon odmora, kada posao počnete doživljavati s otporom i kada vam se čini da više ne možete dati ono što ste prije mogli.
Tada možda nije riječ samo o običnom umoru, nego o burnout sindromu, odnosno pregorijevanju. Svjetska zdravstvena organizacija burnout opisuje kao sindrom koji nastaje zbog kroničnog stresa na radnom mjestu koji nije uspješno kontroliran. Pritom ističe tri glavna znaka: osjećaj iscrpljenosti, mentalno udaljavanje od posla ili cinizam prema poslu te smanjenu profesionalnu učinkovitost.
Važno je naglasiti da WHO burnout ne vodi kao bolest, nego kao fenomen povezan s radnim okruženjem. Jedan od prvih znakova pregorijevanja je iscrpljenost koja se ne rješava jednim slobodnim danom ili duljim spavanjem. Osoba se može probuditi umorna, teško započinjati dan i osjećati kao da nema dovoljno energije ni za osnovne obaveze.
Osjećaj praznine, bespomoćnosti ili gubitka smisla
Mayo Clinic navodi da se burnout može očitovati kao fizička i emocionalna iscrosjećaj praznine, bespomoćnosti ili gubitka smisla na poslu. Takav umor često nije samo tjelesni. On može biti i mentalni: teško se koncentrirati, sve djeluje previše zahtjevno, a i male obaveze izazivaju osjećaj pritiska.
Drugi znak je promjena odnosa prema poslu. Ono što je nekad bilo izazovno ili zanimljivo počinje izazivati ravnodušnost, frustraciju ili čak cinizam. Osoba može postati nestrpljiva prema kolegama, klijentima ili nadređenima. Može se uhvatiti kako sve češće misli: “Nema smisla”, “Ne mogu više” ili “Svejedno je što napravim”.
Mayo Clinic kao moguće emocionalne i ponašajne znakove burnouta navodi cinizam, razdražljivost, gubitak zadovoljstva u postignućima i osjećaj razočaranja u posao. To ne znači da je osoba lijena ili nezahvalna. Često je upravo suprotno: pregore oni koji dugo guraju preko svojih granica.
Sve radite sporije i s više napora
Burnout se može prepoznati i po osjećaju da više niste učinkoviti kao prije. Zadaci koji su nekad išli lako sada traže mnogo više energije. Koncentracija slabi, odluke se teže donose, a pogreške postaju češće. WHO upravo smanjenu profesionalnu učinkovitost navodi kao jedan od tri ključna elementa burnouta.
Osoba može imati dojam da stalno radi, ali ništa ne stiže. To dodatno stvara krivnju, pa pokušava raditi još više, čime se začarani krug nastavlja. Pregorijevanje se ne vidi samo na poslu. Često se prelijeva i na privatni život. Osoba može imati sve manje strpljenja za obitelj, prijatelje ili partnera. Druženja počinju djelovati kao dodatna obaveza, a poruke i pozivi kao pritisak.
Neki se povlače jer više nemaju energije objašnjavati kako se osjećaju. Drugi postaju kratki, nervozni i lako planu zbog sitnica. Iako se izvana može činiti da je riječ o “lošem raspoloženju”, uzrok može biti dugotrajna psihička i emocionalna iscrpljenost. Burnout nije samo stanje uma. Dugotrajan stres može se pokazati i kroz tijelo: glavobolje, napetost u mišićima, probleme sa spavanjem, probavne tegobe, osjećaj težine u prsima ili stalnu iscrpljenost.
Kada potražiti pomoć?
Takvi simptomi ne znače automatski da je riječ o burnoutu, jer mogu imati i druge uzroke. Upravo zato ih ne treba ignorirati, osobito ako traju dulje vrijeme ili se pogoršavaju. Ako se osjećaj iscrpljenosti, bezvoljnosti i otpora prema poslu ponavlja tjednima, dobro je zastati i ozbiljno ga shvatiti.
Prvi korak može biti razgovor s liječnikom, psihologom ili psihoterapeutom, ali i razgovor s nadređenima ako je problem povezan s preopterećenjem, nejasnim očekivanjima ili stalnim pritiskom. Mayo Clinic kao moguće uzroke burnouta navodi manjak kontrole nad poslom, nejasna očekivanja, lošu dinamiku na radnom mjestu, neusklađenost vrijednosti, lošu ravnotežu posla i privatnog života te nedostatak podrške.
Burnout se ne rješava samo jednom kavom, vikendom ili kratkim godišnjim odmorom ako se osoba nakon toga vraća u iste uvjete koji su je iscrpili. Ponekad je potrebno mijenjati način rada, granice, raspored, očekivanja ili potražiti stručnu podršku. Umor je normalan dio života. Ali kada umor postane stalno stanje, kada se posao pretvori u izvor otpora i kada više ne prepoznajete vlastitu energiju, tijelo i psiha možda poručuju da ste predugo izdržavali nešto što više ne možete nositi istim tempom.