Autor	Objavljeno	Portal	Original
Fran Franjković	Ponedjeljak, 20. travnja 2026. u 21:11	Dnevno	Otvori

Kini se omastio brk zbog rata u Iranu: Neočekivano su svi počeli ovisiti o njoj

ZAOKRET

Geopolitičke napetosti koje su eskalirale oko Irana i rast cijena energenata ponovno su preokrenule globalne energetske planove. Dok države ubrzano traže izlaz iz ovisnosti o nafti i plinu, sve se više otkriva novi problem: put prema energetskoj sigurnosti vodi kroz sve veću ovisnost o Kini, koja dominira proizvodnjom ključnih zelenih tehnologija. Američki saveznici pogođeni rastućim troškovima energije nakon eskalacije sukoba i udara na Iran suočeni su s neugodnom realnošću.

Kako cijene fosilnih goriva rastu, od Europske unije i Ujedinjenog Kraljevstva do Južne Koreje i Filipina, države sve intenzivnije ubrzavaju elektrifikaciju i razvoj infrastrukture za čistu energiju. Obnovljivi izvori, nuklearna energija i elektrifikacija promatraju se kao dugoročno rješenje koje bi gospodarstva trebalo zaštititi od nestabilnosti globalnog tržišta nafte i plina. No, iako taj smjer ne donosi brzu stabilizaciju troškova, vlade ga sve više vide kao jedinu održivu opciju.

Međutim, u toj tranziciji pojavljuje se novi problem. Što se brže države okreću dekarbonizaciji, to više ovise o Kini, koja kontrolira velik dio svjetske proizvodnje solarnih panela, baterija i ključnih sirovina, piše POLITICO.

Analitičari upozoravaju

Kako upozoravaju analitičari, riječ je o zamjeni jedne vrste ovisnosti drugom. Vlade su toga svjesne, ali se nalaze između dvije strategije, ubrzati energetsku neovisnost ili ograničiti kineski utjecaj na vlastite industrije. Stéphane Séjourné, šef industrije Europske unije, otvoreno je upozorio na taj paradoks, pitajući kako objasniti građanima da je dekarbonizacija prilika ako se baterije proizvode u Kini. Njegov prijedlog zakona, koji bi članice EU-a obvezao na veća ulaganja u domaće zelene tehnologije i ograničavanje stranih ulaganja iz dominantnih zemalja, široko se tumači kao pokušaj smanjenja kineskog utjecaja.

Europska unija već godinama balansira između otvorenog tržišta i zaštite vlastite industrije. Porez na ugljik uveden je kako bi se zaštitila europska proizvodnja od jeftinog uvoza s visokim emisijama, ponajviše iz Kine. Istodobno, Ujedinjeno Kraljevstvo je nedavno blokiralo kinesku investiciju u tvornicu vjetroturbina vrijednu dvije milijarde dolara u Škotskoj zbog sigurnosnih razloga.

Unatoč tome, mnoge zapadne zemlje nastavljaju jačati veze s Pekingom. Njemački ministri gospodarstva i okoliša posjećuju Kinu kako bi privukli investicije i učili iz njihovog razvoja čistih tehnologija. Španjolski premijer Pedro Sánchez također je više puta putovao u Peking s ciljem osiguravanja pristupa sirovinama, dok su i čelnici Ujedinjenog Kraljevstva, Kanade, Finske i Irske održavali slične kontakte. Sličan obrazac vidi se i izvan Zapada. Indija istražuje partnerstva u zelenoj energiji, Ujedinjeni Arapski Emirati jačaju energetske veze s Kinom, a Kuba se u velikoj mjeri oslanja na kineske solarne panele zbog američkih ograničenja na fosilna goriva.

Kina kao globalni centar

Istodobno, Kina je postala globalni centar proizvodnje zelene tehnologije. Zemlja proizvodi gotovo 80 posto svjetskih solarnih panela i još veći udio ključnih komponenti poput ćelija i pločica. Također dominira u preradi rijetkih zemalja, litija i kobalta, koji su ključni za baterije i električna vozila. Izvoz kineskih električnih i hibridnih vozila dosegao je rekordne razine, što dodatno potvrđuje njezinu ulogu u globalnoj tranziciji.

No ta dominacija otvara i sigurnosna pitanja. Sjedinjene Američke Države i EU uvode carine na kineska električna vozila i čelik, dok SAD čak primjenjuje stopostotne carine na kineska EV vozila. Pojavljuju se i zabrinutosti oko kibernetičke sigurnosti, nakon što su u nekim kineskim solarnim tehnologijama pronađeni neobjašnjivi komunikacijski uređaji.

Europska unija pokušava odgovoriti kroz zakonodavstvo koje bi zahtijevalo veći udio domaće proizvodnje u zelenim tehnologijama do 2030. godine, kao i ograničenja stranih ulaganja iz zemalja koje kontroliraju velik dio globalne proizvodnje. No stručnjaci upozoravaju da bi takve mjere mogle usporiti energetsku tranziciju jer su europski proizvodi često skuplji od kineskih.

Što je ključno?

Analitičarka Simone Tagliapietra upozorava da bi preveliko oslanjanje na domaću proizvodnju moglo usporiti dekarbonizaciju, jer jeftine tehnologije ubrzavaju prelazak na obnovljive izvore. Istodobno, zemlje u razvoju pragmatično koriste kineske kapacitete. Pakistan koristi jeftine solarne panele za ublažavanje energetske krize, Španjolska privlači kineske investicije, a Kanada je čak smanjila carine na kineska električna vozila kako bi osigurala povoljnije cijene za potrošače.

Analitičari ističu da je ključno razlikovati energetsku ovisnost o fosilnim gorivima i ovisnost o tehnologiji. Dok se opskrba naftom može naglo prekinuti i izazvati trenutni šok, tehnologija poput solarnih panela predstavlja dugoročniju i stabilniju vrstu ovisnosti.

U konačnici, globalna slika pokazuje da se svijet nalazi između dvije ovisnosti: fosilnih goriva i kineske tehnologije. Dok SAD zagovara energetsku dominaciju kroz fosilna goriva, Europa pokušava balansirati između Kine i vlastite industrije, a zemlje u razvoju biraju najjeftinije i najbrže rješenje.

Kako je upozorio jedan američki senator, u ovoj globalnoj utrci energija i tehnologija, Kina sve više preuzima vodstvo, dok se Zapad suočava s pitanjem koliko je spreman platiti cijenu energetske neovisnosti.