Autor	Objavljeno	Portal	Original
Fran Franjković	Ponedjeljak, 20. travnja 2026. u 20:26	Dnevno	Otvori

Nekretnine u Hrvatskoj opet idu gore? ‘Mogao bi biti isti scenarij nakon napada na Ukrajinu’

LOŠE VIJESTI

Nova geopolitička napetost na Bliskom istoku mogla bi imati ozbiljne posljedice za hrvatske građane. Stručnjaci upozoravaju ako dođe do blokade Hormuškog tjesnaca, kroz koji prolazi petina svjetske nafte, cijene gradnje i nekretnina u Hrvatskoj ponovno bi mogle porasti. Sve izraženija geopolitička nestabilnost, posebno mogućnost eskalacije sukoba u regiji Irana, otvara ozbiljna pitanja za stabilnost građevinskog sektora.

Ključni problem upravo leži u Hormuškom tjesnacu, jednoj od najvažnijih energetskih ruta na svijetu kroz koju prolazi oko 20 posto svjetske nafte i ukapljenog plina. Svaki poremećaj na toj ruti gotovo se trenutačno odražava na cijene energenata, a posljedično i na troškove gradnje, što bi moglo udariti i na Hrvatsku.

Situaciju je za Dnevnik.hr analizirao Saša Perko, magistar inženjer građevinarstva, koji ističe kako je građevinska industrija iznimno ovisna energiji pa tako i na rubu novog povećanja cijena.

‘Udar na cijene došao bi odmah’

“Kroz Hormuški tjesnac prolazi petina svjetske nafte i LNG-a, što znači da svaki poremećaj izravno udara na energetski intenzivne procese proizvodnje. Cijene čelika u Europi već su krenule nagore usporedno s rastom cijena nafte, jer energetski troškovi izravno pogađaju visoke i električne lučne peći. Cement je još osjetljiviji, pečenje klinkera troši ogromne količine goriva, pa svaki skok cijena energenata odmah mijenja proizvodnu cijenu”, naglasio je Perko.

Iako Hrvatska osnovne građevinske materijala poput cementa i opeke uglavnom nabavlja iz Europe, izazov nastaju kod specijalizirane oprem. Instalacijska oprema, električni materijali i spojni elementi koji dolaze iz Azije suočavaju se s kašnjenjima i rastom troškova zbog nesigurnosti plovidbe i skupljeg brodskog osiguranja. Ti troškovi, kako pojašnjava Perko, automatski se prebacuju na krajnje kupce. Dodaje i da u njegovoj tvrtki DOMInvest unaprijed planiraju nabavu i stvaraju zalihe kako bi izbjegli zastoje uzrokovane nedostatkom sitnih, ali ključnih komponenti.

Posebno su pogođeni materijali vezani uz naftne derivate, poput asfalta i hidroizolacije. Kada cijena barela dosegne 100 dolara, njihova cijena naglo raste: “U takvim uvjetima projekti s fiksnim cijenama brzo postaju problem jer izvođači zbog malih marži vrlo brzo ulaze u gubitak. U stanogradnji se to prelijeva na grube radove poskupljenjem bitumenskih traka i premaza za temelje, podrumske zidove i slične elemente. Sintetske membrane poput PVC-a i TPO-a nisu izravno vezane uz bitumen, ali ovise o petrokemiji, pa ih rast cijena energenata također pogađa. Ne bih rekao da je zastoj projekata realan, ali do korekcije cijena već dolazi”, ističe Perko.

Dodatni pritisak na tržište

Geopolitičke krize gotovo redovito pokreću širi inflacijski val. Rast cijena energije prelijeva se na kamatne stope i dostupnost financiranja. Prema Perku, to znači skuplje i teže dostupne kredite, što usporava pokretanje novih projekata i ograničava ih na one financijski najotpornije. Iako se nekretnine često smatraju sigurnim ulaganjem u krizama, upozorava da u Hrvatskoj cijene i dalje primarno ovise o domaćoj potražnji, turizmu i ograničenoj ponudi.

Rast cijena goriva pokreće lančanu reakciju poskupljenja hrane i usluga, što se odražava i na građevinski sektor. Tvrtke su prisiljene povećavati plaće kako bi zadržale radnike, kojih ionako nedostaje: “Unutar jedne građevine trošak rada čini oko 35 do 45 posto ukupnog troška, ali važno je reći da rast plaća obično dolazi s odmakom od šest do dvanaest mjeseci. Materijali reagiraju puno brže, često odmah, a ponekad i uz dozu špekulacije proizvođača i distributera. Zato se udar na cijenu kvadrata najprije vidi u materijalima, a tek kasnije u rastu troška rada”, rekao je Perko za Dnevnik.hr.

Iako bi ovakva situacija mogla potaknuti prelazak na lokalne i održive materijale, Perko smatra da se to neće dogoditi brzo. Industrija u kriznim trenucima prioritet daje stabilizaciji troškova, dok održivi materijali u pravilu povećavaju početnu cijenu projekta. Zbog toga se takve promjene najčešće događaju tek nakon smirivanja tržišta. Konačan razvoj situacije ovisit će o trajanju krize. No iskustvo iz nedavne prošlosti ne ulijeva optimizam.

“Ako situacija potraje, mogli bismo gledati scenarij sličan razdoblju nakon ruskog napada na Ukrajinu, kada su cijene stambenih nekretnina u Hrvatskoj u nekoliko godina vrlo snažno rasle, grubom procjenom, reda veličine oko 60 posto u četiri godine“, zaključuje Saša Perko.