| Autor | Objavljeno | Portal | Original |
|---|---|---|---|
| Iva Međugorac/7dnevno | Ponedjeljak, 20. travnja 2026. u 23:10 | Dnevno | Otvori |
Plenković i Partija izigrali Možemo i zabili im nož u leđa: Sve će izaći na vidjelo 21. travnja
GADNO
Ni u sedmom pokušaju saborski Odbor za pravosuđe nije uspio donijeti mišljenje o kandidatu za predsjednika Vrhovnog suda. Vladajuća većina ponovno je tražila skidanje te točke s dnevnog reda. Potez vladajućih usko je vezan uz izbor sudaca Ustavnog suda. Poznato je da Ustavni sud od 13. travnja radi u nepotpunom sastavu jer se vladajući i opozicija nisu dogovorili o tri nova suca.
Da je situacija kompleksna, zaključuje se iz izjave predsjednika Sabora Gordana Jandrokovića, koji je rekao da tri suca sigurno neće biti imenovana do 21. travnja. To je kupovanje vremena, objašnjavaju nam dobro upućeni sugovornici, dodajući da su HDZ i SDP na korak do dogovora o imenovanju triju sudaca Ustavnog suda po formuli “jedan vaš, jedan naš i jedan neutralan”. HDZ-u bi za većinu u Ustavnom sudu bio dovoljan samo jedan novi sudac s obzirom na to da je Maša Marochini Zrinski, koja je u Ustavni sud ušla na SDP-ov prijedlog, stekla reputaciju “prebjega”. Naime, ona je izabrana za zamjenicu predsjednika Suda glasovima sudaca bliskih HDZ-u jer je funkciju prihvatila u trenutku kada su drugi suci iz oporbene kvote napustili sjednicu.
U prilog tezi o dogovoru SDP-a i HDZ-a, kojim bi se iz procesa izbora sudaca izgurale sve manje stranke, ide i nedavna izjava SDP-ova Saše Đujića da bi Ustavni sud otežano funkcionirao s deset sudaca jer bi bilo upitno formiranje nekih vijeća i donošenje odluka. Đujić je ujedno naznačio da je skori izbor ustavnih sucima moguć ako se dogovore o tri neupitna kandidata, što su u HDZ-u dočekali raširenih ruku. Šuška se da su u vodstvu SDP-a ipak odlučili da će s HDZ-om pokušati postići kompromis, opravdavajući to potrebom za funkcionalnim Ustavnim sudom. Oporba je ionako trenutno nalazi u pat-poziciji jer premijer Andrej Plenković tvrdi da je odgovornost za izbor triju sudaca isključivo na njoj koja blokira izbor, dok Vlada nudi konstruktivna rješenja.
Kriza povjerenja
U redovima stranke Možemo od početka ove sage ponavljaju da Plenković ucjenjuje parlament kako bi osigurao HDZ-u većinu u Ustavnom sudu, dok je s druge strane javnost na prošloj sjednici Odbora, održanoj 9. travnja, mogla svjedočiti znakovitom približavanju SDP-a i HDZ-a. Iako je ta sjednica također odgođena, iz dviju velikih stranaka mogli su se čuti optimistični tonovi o otvaranju dijaloga. Da dijalog među velikim strankama itekako postoji, otkrio je Mostov Nikola Grmoja, izravno optuživši HDZ i SDP da već trguju imenima ustavnih sudaca. Ne bi takav dogovor bio nikakva novost.
SDP i HDZ imaju dugu povijest dogovora o ključnim imenovanjima, pa se naslućuje da bi stranka Možemo i sada mogla ostati po strani, jer SDP nije daleko od kompromisa, čega su svjesni i možemovci. Iz njihovih redova upozoravaju da bi takav scenarij svakako rezultirao dubokom krizom u odnosima dviju lijevih stranaka. Možemo je svoju političku reputaciju izgradilo na borbi protiv starih struktura i duopola SDP-a i HDZ-a i nipošto mu nije u interesu dopustiti da ga SDP bez posljedica zaobiđe u dogovoru s vladajućom strankom.
Zastupnica Sandra Benčić već je postavila uvjet da se prvo riješi pitanje Vrhovnog suda, a bude li SDP to ignorirao, Možemo će taj manevar, kako kažu u stranci, shvatiti kao izravnu izdaju dogovora unutar oporbenog bloka, što bi dugoročno moglo dovesti u pitanje najavljivanju koaliciju dviju lijevih stranaka koje su počele pripremati zajednički blok za iduće parlamentarne izbore s ciljem rušenja HDZ-a, odnosno Plenkovića.
Dan odluke
Poznato je da je do zastoja u imenovanju sudaca došlo još početkom siječnja, kada je Plenković zatražio da se u paketu biraju novi ustavni suci i predsjednik Vrhovnog suda, koji nije izabran više od godinu dana. Taj prijedlog oporba je nazvala političkom trgovinom na koju ne želi pristati pa se trakavica oduljila toliko da je nedavno reagirao i predsjednik Ustavnog suda Frane Staničić, uputivši zastupnicima poziv da se do 12. travnja izaberu tri suca kako bi se osiguralo neometano izvršavanje Ustavom propisanih nadležnosti Ustavnog suda.
Iduće glasanje u Saboru planirano je baš za 21. travnja, datum koji spominje Jandroković, pa bi se do tada HDZ i saborska ljevica trebali barem pokušati složiti o troje kandidata koji bi trebali zamijeniti Miroslava Šeparovića, Matu Arlovića i Gorana Selanca. Iz stranke Možemo čuje se kako oni ostaju pri svojem i ne pristaju ni na kakav oblik trgovine u imenovanjima sudaca, što nije stav i njihovih kolega iz SDP-a. Nije nemoguće da se na idućoj sjednici Odbora za pravosuđe izglasa mišljenje o Aleksandri Maganić, Šimi Saviću i Mirti Matić te da predsjednik Zoran Milanović nakon toga dobije mogućnost da predloži Saboru Mirtu Matić kao svoju kandidatkinju za predsjednicu Vrhovnog suda.
HDZ u ovakvoj vrsti dogovora nema što izgubiti, objašnjavaju nam dobro upućeni sugovornici, dodajući da vladajuća stranka u svakom trenutku može zaustaviti proces jer Sabor nema rok za izjašnjavanje o kandidatu za predsjednika Vrhovnog suda. Što god da se dogodilo, HDZ nema namjeru odustati od Plenkovićeva ultimatuma, pa stoga njegovi zastupnici neumorno ponavljaju da se predsjednik Vrhovnog suda ne može izabrati ako se prethodno ne izglasaju ustavni suci.