| Autor | Objavljeno | Portal | Original |
|---|---|---|---|
| M.C | Petak, 20. veljače 2026. u 21:59 | Dnevno | Otvori |
Titovu tajnu bazu žele pretvoriti u migrantski centar, Ličani u šoku: ‘Ne treba nam to’
NAJAVILI PROSVJED
Stanovnici Plitvičkih jezera digli su se na noge zbog najava o mogućnosti izgradnje migrantskog centra u njihovoj blizini. Ideja o azilu, koji bi trebao biti izgrađen zbog europskih direktiva, izazvala je zabrinutost u zajednici koja već desetljećima gradi reputaciju mjesta orijentiranog na turizam i prirodne ljepote. Stoga su najavili prosvjed u nedjelju 22. veljače u 12 sati na trgu ispred općine Korenice.
Vojni aerodrom, Željava, koji je nekoć bio najstrože čuvani vojni kompleks, sada bi prema europskim direktivama mogao postati azilantski centar. Lokalna samouprava i mještani kažu da nitko nije konzultirao zajednicu o gradnji centra i da imaju drugačije planove za taj prostor. Nekad bogatim vojnim kompleksom u vlasništvu države upravlja Ličko-senjska županija, a čelni čovjek Ernest Petry ima svoje gledište. Spominje sportski aerodrom i iskorištavanje objekta na druge načine.
Općina Plitvička jezera vojni kompleks vidi kao muzej, planinarski dom, dom za starije i nemoćne, školu, policiju, no ideje su, tvrde, godinama odbijane što od države, a kasnije i od županije, objavio je Dnevnik.hr. Mještani strahuju da bi gradnja migrantskog centra mogla narušiti turistički brend cijele općine, koja desetljećima gradi reputaciju kao poznata turistička destinacija.
Oglasio se načelnik: ‘Nama ovakva rješenja ne trebaju’
Hrvoje Matejčić, načelnik općine Plitvička jezera poslao je priopćenje. “Obzirom na glasine o izgradnji migrantskog centra u Željavi gdje bi se smjestilo 1500 migranata te između 100 i 200 policajaca i radnika, naša Općina i ja kao njen čelnik uz podršku stanovnika odlučili smo se na mirni prosvjed u središtu Korenice ispred zgrade Općine, Trg sv. Jurja 6, u 12h kako bi iskazali najoštrije protivljenje toj odluci MUP-a RH. Kao jedinica lokalne samouprave, na čijem se prostoru planira jedna tako vrlo osjetljiva investicija i ustanova, uopće nismo bili kontaktirani niti obaviješteni o detaljima planova MUP-a. O svemu smo doznali iz medija. Naša razvojna strategija je turistička. Mi smo, uz Dubrovnik, najpoznatija hrvatska turistička destinacija i samim time nikako spojiva s migrantskim centrom”, rekao je.
“Kako neslužbeno doznajemo: prvo se planira izgraditi privremeni kontejnerski prihvatni centar na prostoru uz tunele. Tu će se smjestiti 450 kontejnera?! Cijeli će se prostor ograditi žicom. Na tom prostoru, gdje nema niti vode niti struje niti kanalizacije, trebali bi privremeno boraviti migranti, radnici Centra i policajci dok se ne izgrade zgrade u prostoru bivše vojarne. Očekuje se minimalno dvije godine gradnja što znači da će svo to vrijeme sadašnji atraktivni dio za posjetitelje biti zatvoren. Govorimo o preko 50.000 posjetitelja godišnje“, dodao je.
“Nama ovakva rješenja i investicije na Plitvicama ne trebaju. Ima još puno u Lici prostora i naselja uz granicu koji bi mogli podnijeti ovakav projekt i donio bi im neki gospodarski efekt. Plitvicama to ne treba!”, zaključio je Matejčić.
Najskuplja tajna Jugoslavije
Aerodrom Željava, jedan od najspektakularnijih vojnih projekata bivše Jugoslavije, počeo je s izgradnjom 1958. godine, a gradnja je trajala deset godina. S ukupnim troškom od osam milijardi dolara, bio je to jedan od najskupljih objekata te vrste u Europi. Projektiran kao podzemni aerodrom, mogao je primiti oko 2500 ljudi te je imao prostore za avione, zapovjedni centar, smještaj za osoblje i druge ključne objekte. U jeku Hladnog rata, projekt je osmišljen tako da može izdržati čak i nuklearni udar, a na vrhu baze postavljen je radar dometa od 1000 kilometara.
Unatoč svojoj impozantnosti, sudbina aerodroma bila je tragična. Tijekom raspada Jugoslavije i rata koji je uslijedio, Željava je kratko korištena u vojne svrhe prije nego što je namjerno uništena eksplozivom. Danas su ostaci ove nekada moćne vojne baze prepušteni propadanju, piste su obrasle travom, a ulazi u tunele stoje kao nijemi svjedoci prošlih vremena. Aerodrom je smješten na granici između Hrvatske i Bosne i Hercegovine, u blizini Bihaća, i nekada je bio ključna baza Jugoslavenske narodne armije.
Područje na kojem se nalazi aerodrom bilo je sporno nakon Drugog svjetskog rata jer mnoge granice unutar tadašnje Jugoslavije nisu bile precizno definirane. Danas se službeno zna da je radarska postaja na Plješivici, podzemni dio aerodroma te dio pista pod jurisdikcijom Hrvatske, dok su druge piste na teritoriju Bosne i Hercegovine.
Namjerno uništen
Prilikom povlačenja JNA s tog područja 1992. godine, donesena je odluka da se aerodrom uništi kako ne bi pao u ruke neprijateljskih snaga. U svibnju te godine postavljene su velike količine eksploziva kojima su piste minirane i onesposobljene za daljnju upotrebu. Time je završila era jedne od najambicioznijih vojnih baza u ovom dijelu Europe.
Tijekom Domovinskog rata, Željava je bila korištena kao uporište JNA, uključujući napade na hrvatske ciljeve. Iz nje su, između ostalog, lansirani napadi na zagrebački odašiljač Sljeme, a u blizini je oboren i helikopter Europske zajednice. Nakon rata, područje aerodroma je ostalo minirano i napušteno. Godinama su dijelovi infrastrukture uništavani i razneseni u potrazi za sekundarnim sirovinama.