| Autor | Objavljeno | Portal | Original |
|---|---|---|---|
| M.C | Petak, 20. veljače 2026. u 20:24 | Dnevno | Otvori |
Cijene nekretnina u Hrvatskoj eksplodirale: Za kvadrat u ovom gradu traže čak 6.126 eura
NEVJEROJATNI IZNOSI
Cijene stambenih kvadrata u Hrvatskoj nastavile su rasti i u 2025. godini, pokazuju najnoviji podaci oglasnika Njuškalo. Prosječna tražena cijena kvadrata stana porasla je za 6,6 posto u odnosu na godinu ranije i dosegnula 3.636 eura, dok je kvadrat kuće poskupio za 4,4 posto, na prosječnih 2.696 eura.
Analiza oglasa objavljenih tijekom prošle godine pokazuje da prodavatelji i dalje podižu očekivanja, iako je u pet županija zabilježen blagi pad traženih cijena stanova. Tako su cijene pale za oko dva posto u Bjelovarsko-bilogorskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji, za 1,06 posto u Dubrovačko-neretvanskoj, 0,88 posto u Istarskoj te 0,31 posto u Šibensko-kninskoj županiji.
S druge strane, u čak pet županija rast je premašio deset posto. Najveći skok zabilježen je u Sisačko-moslavačkoj županiji, gdje su tražene cijene stanova porasle za čak 33,1 posto, na prosječnih 1.913 eura po kvadratu. Dvoznamenkasti rast zabilježili su i Karlovačka, Brodsko-posavska te Krapinsko-zagorska županija, dok su tražene cijene u Gradu Zagrebu porasle za 14,9 posto.
Kvadrat iznad 3.000 eura u osam županija
U osam županija prodavatelji su za stanove tražili više od 3.000 eura po kvadratu. Najviše u Splitsko-dalmatinskoj županiji, gdje je prosjek dosegnuo 4.182 eura. Slijede Dubrovačko-neretvanska s 3.834 eura, Primorsko-goranska s 3.789 eura, Grad Zagreb s 3.698 eura, Zadarska s 3.674 eura, Istarska s 3.607 eura, Ličko-senjska s 3.406 eura te Šibensko-kninska s 3.397 eura.
Istodobno, u šest županija prosjek je ostao ispod 2.000 eura po kvadratu. Najniža cijena zabilježena je u Vukovarsko-srijemskoj županiji 1.315 eura. Slijede Požeško-slavonska (1.385 eura), Bjelovarsko-bilogorska (1.572 eura), Virovitičko-podravska (1.631 euro), Sisačko-moslavačka te Brodsko-posavska županija s 1.979 eura.
U većim gradovima nijedan nije zabilježio pad cijena stanova. Najveći rast imao je grad Vinkovci, gdje je kvadrat poskupio 34,7 posto, na 1.909 eura. Slijede Sisak s rastom od 33,9 posto (1.960 eura) te Virovitica s 29,1 posto (2.236 eura).
U Splitu je prosječna tražena cijena stana porasla za 13,85 posto, na 5.183 eura po kvadratu, u Osijeku za 17,54 posto, na 2.465 eura, dok su rast zabilježile i Pula (3.283 eura) te Rijeka (3.319 eura). Rekorder po cijeni kvadrata i dalje je Dubrovnik, gdje je prosjek dosegnuo 6.126 eura, što je devet posto više nego godinu ranije.
Kuće u Dubrovniku i Splitu iznad 5.000 eura
Kada je riječ o kućama, prosječna tražena cijena kvadrata u Hrvatskoj iznosila je 2.696 eura, što je rast od 4,42 posto na godišnjoj razini. Dvoznamenkasti rast zabilježen je u Osječko-baranjskoj, Zagrebačkoj i Šibensko-kninskoj županiji te u Gradu Zagrebu. Pad cijena kuća evidentiran je tek u dvije županije, Virovitičko-podravskoj i Bjelovarsko-bilogorskoj.
U četiri županije cijene kuća prelaze 3.000 eura po kvadratu: u Dubrovačko-neretvanskoj (3.095 eura), Istarskoj (3.180 eura), Šibensko-kninskoj (3.111 eura) te Splitsko-dalmatinskoj županiji, gdje prosjek doseže 3.470 eura.
S druge strane, u sedam županija cijene su ostale ispod 1.000 eura po kvadratu, a najniža je zabilježena u Požeško-slavonskoj županiji – 795 eura. U Zagrebu je kvadrat kuće poskupio 10,2 posto, na prosječnih 2.041 euro. Najveći rast među gradovima imao je Zadar, gdje su cijene porasle 23,8 posto, na 3.223 eura. Slijede Samobor (1.980 eura), Sisak (1.072 eura) i Zaprešić (1.705 eura).
Split je zabilježio rast od 8,8 posto, na 5.107 eura po kvadratu kuće, dok Dubrovnik i u ovoj kategoriji prednjači s prosječnih 5.758 eura, šest posto više nego godinu prije. U Osijeku se za kvadrat kuće tražilo 1.399 eura, u Puli 2.766, a u Rijeci 2.232 eura.
Papeš: ‘Većina prodavatelja nerealno formira cijene’
O razlikama između hrvatskog i stranih tržišta te navikama kupaca i prodavatelja ekipa portala Dnevno.hr nedavno je razgovarala s Brankom Papešom, direktorom Dogma nekretnine.
“Od ukupnog broja prodavatelja recimo da ih je 10 posto realno u formiranju cijene, dok je preostalih 90 posto nerealno. Ta većina nakon nekoliko mjeseci shvati da je postavljena cijena nerealna, pa je spuste i prilagode se tržištu, dok određeni postotak nikad ne proda nekretninu“, rekao je Papeš.
Smatra da Hrvati i dalje snažno vjeruju kako je posjedovanje vlastite nekretnine njihovo pravo, što dijelom pripisuje nasljeđu bivšeg sustava u kojem je velik broj građana kroz otkup stanova došao do vlasništva. Usporedio je to s Njemačkom, gdje u vlastitoj nekretnini živi oko 47 posto stanovništva, poručujući da je posjedovanje nekretnine prije svega privilegija, a ne pravo.
Kao primjer navodi Dubai, gdje se nekretnine mogu kupiti već za 130 tisuća eura, ali i za 200 milijuna eura. Prema njegovim riječima, stan od šest do sedam tisuća eura po kvadratu ondje uključuje vrhunsku zgradu, recepciju, wellness, saunu, sportske terene, unutarnje i vanjske bazene te potpuno moderno uređenje. “Kad pričamo o cijenama nekretnina, ako uzmemo sve ove stavke u obzir, cijene su jeftinije u Dubaiju nego u Hrvatskoj”, tvrdi Papeš.
Kaže kako ne očekuje daljnji dvoznamenkasti rast cijena, ali ni njihov pad. Smatra da će tržište pratiti inflaciju od pet do sedam posto godišnje. Mladima savjetuje da, ako su u mogućnosti, nekretninu kupe što prije, iako će im prve godine otplata kredita biti opterećenje, rast plaća bi, kaže, s vremenom trebao ublažiti taj teret.