| Autor | Objavljeno | Portal | Original |
|---|---|---|---|
| Mario Crnjac | Petak, 20. veljače 2026. u 17:42 | Dnevno | Otvori |
Naknade za bolovanje idu gore, ali ne za svakoga: Postoji ključan uvjet
INFORMIRAJTE SE
Od 1. kolovoza 2025. godine u Hrvatskoj su na snagu stupila nova pravila za obračun naknade plaće tijekom bolovanja, koja donose znatno veće iznose, ali i uvjetuju pravo na puni iznos prethodnim stažom osiguranja. Promjene, uvedene izmjenama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, trebale bi ublažiti financijski udar na radnike tijekom privremene nesposobnosti za rad.
I dalje ostaje ključna podjela odgovornosti za isplatu: prvih 42 dana bolovanja trošak snosi poslodavac, dok HZZO preuzima obvezu od 43. dana. Za radnike s invaliditetom ovaj period je kraći, poslodavac plaća prvih sedam dana, a Zavod od osmog dana. Minimalni iznos koji poslodavac mora isplatiti zakonom je određen na 70 posto prosječne plaće zaposlenika u prethodnih šest mjeseci, dok visina stvarne naknade ovisi o internim aktima tvrtke.
Postoje i situacije kada HZZO preuzima isplatu od prvog dana. To uključuje bolovanja zbog komplikacija u trudnoći, njege bolesnog djeteta, pratnje bolesne osobe na liječenje te propisane izolacije zbog zarazne bolesti. Za ove slučajeve, naknada se isplaćuje odmah, oslobađajući poslodavce financijskog tereta i pružajući radnicima brzu podršku. Ove odredbe osiguravaju da najosjetljivije skupine i situacije budu pokrivene bez odgode, pružajući nužnu podršku kada je ona najpotrebnija.
Osjetno više naknade
Najveća novost odnosi se na osjetno veću visinu naknada. Maksimalni mjesečni iznos, koji je ranije bio 565,04 €, sada je povećan na 995,45 €, dok je minimalni iznos s 110,36 € narastao na 353,15 €, navodi Poslovni.
HZZO isplaćuje 70 posto osnovice tijekom prvih šest mjeseci bolovanja, a nakon toga 80 posto. Roditelji koji koriste bolovanje za njegu djeteta sada mogu ostvariti pravo na 100-postotnu naknadu do sedme godine djetetove starosti, dok se u slučajevima ozljede na radu, profesionalne bolesti ili bolovanja povezanog s Domovinskim ratom naknada isplaćuje u punom iznosu bez gornjeg limita.
Za ostvarivanje prava na puni iznos, odnosno naknadu obračunatu prema prosjeku vlastite plaće, radnik mora zadovoljiti jedan ključan uvjet, a to je takozvani prethodni staž osiguranja. Zakon propisuje da osiguranik mora imati najmanje devet mjeseci neprekidnog staža ili dvanaest mjeseci s prekidima u posljednje dvije godine prije otvaranja bolovanja.. Radnici koji ne ispunjavaju ovaj uvjet primaju minimalni propisani iznos.
Dugotrajno bolovanje donosi dodatna ograničenja
Ovaj mehanizam osmišljen je kako bi se spriječile zlouporabe sustava, no istovremeno može predstavljati problem za radnike koji su nedavno ušli na tržište rada ili su imali duže prekide u zaposlenju.
Dugotrajno bolovanje donosi dodatna ograničenja, nakon 18 mjeseci po istoj dijagnozi naknada se smanjuje za 50 posto, osim u slučajevima teških bolesti poput malignih oboljenja, a to je precizno definirano posebnim pravilnikom. Ipak, čak i tada naknada ne može biti niža od minimalnog iznosa od 353,15 €.
Digitalizacija sustava uvedena od 2026. godine dodatno olakšava proces – liječnici automatski dostavljaju izvješća poslodavcima putem naprednog sustava e-Bolovanje, smanjujući administrativni teret za bolesne radnike i poslodavce.
Koliko Hrvati provedu na bolovanju?
U 2024. godini HZZO je na nakade za bolovanja utrošio oko 220 milijuna eura, a unatoč poduzetim mjerama izgleda da će za 2025.godinu proći još skuplje. Naime, prema podacima dostupnim za prvih devet mjeseci rasla je ukupna stopa bolovanja. Iz HZZO-a ističu kako je porast stope najvećim dijelom posljedica pozitivnog trenda povećanja broja aktivnih osiguranika čiji se broj povećao za 2,9 posto u odnosu na isto razdoblje 2024.
Iz HZZO-a su nedavno za Dnevno.hr rekli kako su Hrvati od siječnja do rujna bolovali 17.434.543 dana, a prosječno je svaki dan na bolovanju bilo 74.506 osoba. U odnosu na isto razdoblje u 2024. godine, vidljiv je porast od 5,5 posto. U obje godine više od 50 posto bolovanja otpada na ona u trajanju duljem od 42 dana. Također, i taj se broj neznačajno povećao od 2024. do 2025. godine.
Na dan 30. rujna 2025. godine Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje evidentirao je 1.772.063 osiguranika, odnosno zaposlenih u RH. S obzirom na ranije navedenu brojku, to bi značilo da je u prvih 273 dana godine svaki osiguranik na bolovanju proveo prosječno 10 dana. Iako to nije relevantan pokazatelj jer su oni na dugotrajnim bolovanjima moguće i cijelo razdoblje proveli liječeći se.