| Autor | Objavljeno | Portal | Original |
|---|---|---|---|
| I.J. | Petak, 20. veljače 2026. u 16:06 | Dnevno | Otvori |
Hrvat gradi kuću od 170 m2, izračunao koliko će ga sve koštati sa zemljištem
OD DOZVOLE DO KROVA
Hrvatska se po rastu cijena stanova i dalje nalazi pri samom vrhu među državama članicama Europske unije, a cijene stambenih kvadrata su u trećem tromjesečju 2025. skočile su po najvišoj stopi još od početka 2023. godine. Posljednji podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) govore kako su cijene stambenih objekata u trećem kvartalu prošle godine bile su u prosjeku 13,8 posto više nego godinu prije.
Prema podacima APN-a u Splitu je prosječna cijena stana prošle godine iznosila 3462,08, u Rijeci 2433,56, dok je u Osijeku prosječna cijena bila 1444,02 eura. U Zagrebu se prosječna cijena kreće iznad 2400 eura, ovisno o kvartu.
U takvim okolnostima, nije čudo što svatko tko ima komad zemlje na građevinskom zemljištu želi izgraditi kuću. Ipak, gradnja kuće zahtijeva puno truda i dobru pripremu kako stvari ne bi krenule po zlu.
Izdavanje građevinske dozvole
Korisnik LuTheDog89 na Redditu je zamolio za savjet i pitao što sve treba napraviti kod gradnje kuće: “Pozdrav, u procesu izgradnje kuće jako je bitno dobro baratati budžetom, a da bi to bilo što bolje, trebali bismo znati sve faze izgradnje i to što detaljnije to bolje. Ovo je moj popis koji sam sebi složio. Molim vas da komentirate i dodate što sam sve zaboravio”, napisao je u uvodnom postu i naveo da je trenutno u fazi čekanja izdavanja građevinske dozvole i traženja izvođača.
Na njegovom popisu se između ostaloga nalaze arhitekt (idejni projekt, glavni projekt, posebni uvjeti) i geodet (situacijski nacrt (GML)), geodetski elaborat za evidentiranje podataka o zgradama kao i sve ono što mu je potrebno da bi napravio kuću; od građevinske dozvole do priključka struje, vode, kanalizacije (ako postoji) do komunalnog i vodnog doprinosa.
Korisnik OrchidAccomplished90 mu je napisao da pripazi na arhitekta: “Ako imaš neke kompliciranije stvari za izvesti na kući, obvezno traži izvedbeni projekt za takve stvari. Također bih preporučio da se izvedbeni projekt uzme za sve betone i željezo, jer se na kraju uštedi novac i zna se točno koliko čega mora ići, pa te ne mogu potkradati na tim stavkama. Kod geodeta dodao bih i geomehaničara. Ovisno o konfiguraciji terena i lokacijskoj informaciji, možda će biti potrebno izvaditi geotehnički elaborat prije gradnje.”
‘Ključ u ruke’
“Mene zanima kako to da netko tko se ne bavi gradnjom ili nema veze s gradilištem ne uzme jednostavno organizatora gradilišta, više po sistemu ‘ključ u ruke’. U redu, naravno da je skuplje, ali mislim da pola ljudi nema pojma o čemu priča i puno vremena se tu gubi da bi te drugi naučili kako se nešto radi, da bi ti na kraju mogao donijeti odluku i koordinirati.”
“Mislim da trenutno živimo u preteškom dobu da bi se novac mogao bacati na takve stvari. Svi imamo nekoga u obitelji ili društvu tko se razumije u građevinu ili je u bližoj prošlosti nešto gradio pa možemo pitati za savjet. Na kraju krajeva, za sve što se događa prije same izgradnje objašnjava arhitekt, a sve što se događa tijekom gradnje objašnjava nadzorni inženjer.”
“Pa nije baš bacanje ako se nema vremena time baviti i ako svoje vrijeme možeš pametnije uložiti. Zašto bi se netko morao petljati u građevinu da rukovodi majstorima, ako na svom poslu zaradi daleko više za to vrijeme? Možda onda ne bi svaka druga tema na financijama bila o gradnji kuće, kao da je to jedina stvar gdje ljudi mogu uštedjeti veliku količinu novca. Druga stvar je što ljudi misle da ako nešto preuzmu u svoje ruke da će to savršeno ispasti. Naši ljudi ipak misle da su najpametniji.
Arhitekt objašnjava prije gradnje, on je za to plaćen. On ima najčešće punomoć investitora za procese koji se odvijaju prije gradnje i za to je plaćen. Izvođač nije dužan objašnjavati investitoru što se i kako gradi; on prema dogovorenome samo treba nešto izvesti. Nadzor s druge strane također nema posao koordinacije i tu dolazi do najvećeg problema jer ljudi misle da nadzor mora biti svaki dan na gradilištu i govoriti kome što i kako se gradi. Njegov posao je samo provjera usklađenosti izvođenja s onime kako je u projektu. I tako nastane sto problema.”
Dizanje kredita
“Planiramo graditi kuću do 170 kvadrata, što računamo da bi nas moglo koštati oko 350.000 €”, napisao je korisnik Department-Flimsy i zamolio za savjet o dizanju kredita.
“Za teren smo jako blizu kupnje. Nakon godinu dana traženja napokon smo došli do jednog koji nam odgovara pozicijski i cjenovno. Kad smo već sad načeli temu kredita, zanima me što biste vi napravili u mom slučaju. Razgovor s bankom sam odradio prije pola godine i rekli su da nema problema s kreditom za iznos koji želimo podići. Planiramo graditi kuću do 170 kvadrata, što računamo da bi nas moglo koštati oko 350.000 €. Uzeti kredit za cjelokupnu gradnju kuće ili roh-bau napraviti u gotovini, a ostatak na kredit (ako je to moguće)?
U gotovini imamo ušteđeno oko 110.000 €, a godišnja primanja su nam oko 100.000 €. Ili ipak čuvati gotovinu za nepredviđene situacije? Da napomenem, imamo vlastiti stan na koji još možemo podići hipoteku u slučaju potrebe. A taj stan će ići u najam kad se i ako se preselimo u kuću”, postavio je pitanje.
‘Želite li živjeti bez gotovine’
“Pa ovako, pitanje je samo želite li živjeti bez gotovine i bojite li se toga. 350.000 € je oko 1.200 € mjesečne rate. Mislite li da ćete tu ratu bez problema otplaćivati idućih 20–25 godina? Mislite li da ćete je moći ranije vratiti i onda zatvoriti kredit? Ja se osobno ne bih odrekao cijele gotovine i primarni dio gradnje bih napravio kroz kredit. Pod primarno mislim roh-bau, odnosno temelje, zidanje, krov, prozore i slično, jer tu ionako ne možeš mnogo improvizirati i mora biti kroz ugovor pa je sve čisto.
Na poslovima s fasadom, žbukom, keramikom i takvim poslovima možda nešto možeš uštedjeti ako platiš gotovinom. Moguće je sve dogovoriti s bankom, ali mislim da vam je pametnije ići preko nekog posrednika, jer će vam on uštedjeti vrijeme za obilaske banaka i naći najpovoljniju kamatu.”