| Autor | Objavljeno | Portal | Original |
|---|---|---|---|
| Ivana Jurišić | Petak, 20. veljače 2026. u 13:33 | Dnevno | Otvori |
Ovaj dokument otkriva istinu o mirovinama u Hrvatskoj, Plenković će to trebati objasniti
NA RUBU SIROMAŠTVA
Premijer Andrej Plenković u ponedjeljak je predstavio novog ministra rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Alena Ružića, naglasivši da je riječ o osobi koja preuzima resor zadužen za više od 1,2 milijuna umirovljenika i niz socijalnih pitanja. Premijer se tom prilikom pohvalio i rekao da su ukupna izdvajanja za socijalne naknade u 2016. iznosila 269 milijuna eura, a danas iznose 1,35 milijardi eura.
Ranije ove godine, na Svjetskom gospodarskom forumu u Davosu Plenković je u intervjuu za CNN govorio o, kako je rekao, dobrim gospodarskim pokazateljima u Hrvatskoj – kontinuiranom rastu gospodarstva, visokoj zaposlenosti, rastu plaća i mirovina te stabilnom kreditnom rejtingu.
I dok Vlada ističe kako je prosječna mirovina nikad viša i kako umirovljenici nisu nikad bolje živjeli, najnoviji podaci Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) za prosinac 2025. (isplata u siječnju 2026.) pokazuju drukčiju sliku raspodjele mirovina. Ovo je dokument koji premijer sigurno vidi svaki mjesec i dobro je upoznat s tim podacima.
Sramotno niska primanja
Prema tim podacima, ukupno je 941.034 korisnika mirovina ostvarenih prema Zakonu o mirovinskom osiguranju bez međunarodnih ugovora, a prosječna neto mirovina iznosi 637,56 eura. Iako postoji manji broj umirovljenika s vrlo niskim primanjima – njih 1.347 prima do 70 eura, a još 2.388 između 70 i 140 eura, već se od sljedećih razreda vidi da velik broj ljudi živi s vrlo skromnim iznosima. Tako 9.534 umirovljenika prima između 140 i 200 eura, a 43.466 između 200 i 270 eura.
U rasponu do 400 eura nalazi se velik dio populacije: 58.795 ljudi prima između 270 i 340 eura, a 65.993 između 340 i 400 eura. Još veći broj nalazi se u zoni od 400 do 600 eura. Mirovinu između 400 i 470 eura prima 101.086 korisnika, između 470 i 540 eura njih 116.502, dok 80.898 umirovljenika prima između 540 i 600 eura. U razredu od 600 do 670 eura nalazi se 118.446 korisnika.
Najveći pojedinačni razred čine umirovljenici s mirovinama između 670 i 800 eura – njih je 132.899. Iznad toga broj postupno opada: 82.096 osoba prima između 800 i 930 eura, 53.932 između 930 i 1.070 eura, a 31.148 između 1.070 i 1.200 eura. Mirovine od 1.200 do 1.350 eura ima 16.150 korisnika, između 1.350 i 1.500 eura njih 9.623, dok iznad 1.500 eura mirovinu prima 16.731 osoba.
Rade na pola radanog vremena
Ovakva struktura pokazuje da velik dio umirovljenika i dalje živi s primanjima ispod granice siromaštva koja je u 2024, godini bila 617 eura za samce. U najvećem riziku su oni koji žive sami, te ja čak dvije trećine umirovljenika koji žive sami u riziku od siromaštva.
U takvim okolnostima, nije čudno da sve više umirovljenika u Hrvatskoj radi i nakon umirovljenja. Krajem prošle godine radilo ih je nešto više od 37 tisuća na pola radnog vremena.
Umirovljena pravnica Vesna Ribarić, koja profesionalno radi s umirovljenicima, kaže da takav rad većini nije izbor nego nužnost:
“Nemam službene podatke jer ne sudjelujem u radu takvih udruga ili ministarstva, ali ono što vidim i čitam – ljudi ne rade zato što ih to veseli. Mali broj radi jer su sami pa time ispunjavaju vrijeme. Ali oni koji su odradili 40 godina za šivaćim strojem, pogrbili se, pa sad još moraju raditi na blagajni ili slagati robu, sigurno im nije ugodno. Gotovo svi moji volonteri su žene od 65 plus, sve su u mirovini i sve rade. Što drugo reći”, komentirala je Ribarić.