| Autor | Objavljeno | Portal | Original |
|---|---|---|---|
| M.C | Četvrtak, 19. veljače 2026. u 16:02 | Dnevno | Otvori |
Biskupi žestoko udarili na surogat majčinstvo: ‘Dijete je dar, nikad predmet ugovora’
JASNA PORUKA
Zamjensko majčinstvo predstavlja ozbiljnu povredu dostojanstva žene i djeteta, poručeno je u srijedu sa sjednice Komisije Hrvatske biskupske konferencije “Iustitia et pax”, uz ocjenu da ono što je tehnički moguće ne znači i da je moralno prihvatljivo.
Glavni tajnik Komisije HBK “Iustitia et pax”, Vladimir Dugalić, predstavio je izjavu pod naslovom “Zamjensko (surogatno) majčinstvo ozbiljno narušava neotuđivo dostojanstvo djeteta i majke”, koja se temelji na dokumentu “Dignitas Infinita”, koji je objavio Dikasterij za nauk vjere.
“Praksa surogatnog majčinstva zanemaruje dostojanstvo žene koja dijete predaje naručiteljima, kao i samoga djeteta. Crkva je stoga zauzela jasan stav protiv prakse surogatnog majčinstva, jer dijete time postaje puki objekt i predmet trgovine, odnosno komercijalnog ugovora“, istaknuo je.
Dodao je kako “legitimna želja za rađanjem djeteta ne može prerasti u ‘pravo na dijete’, jer takav zahtjev ne poštuje dostojanstvo djeteta kao primatelja besplatnoga dara života”.
‘Dijete nije predmet ugovora’
“Dijete je uvijek dar, a nikad predmet ugovora”, naglasio je, pozvavši parove koji se suočavaju s neplodnošću da razmotre posvajanje. “Oni koji su iscrpili zakonite zdravstvene metode mogu pokazati svoju velikodušnost usvajajući napuštenu djecu”, poručio je.
Komisija se osvrnula i na nedavne odluke Ustavni sud Republike Hrvatske i Upravni sud u Zagrebu u slučaju para koji je dijete dobio putem surogat-majke u Ukrajini. Ocijenjeno je da je riječ o “pogrešnom pravosudnom putu”.
“Iako je Hrvatska zabranila surogatno majčinstvo, pravni okvir nije predvidio zamjensko majčinstvo iz inozemstva. Te odluke ruše pravni i institucionalni okvir”, rečeno je na predstavljanju izjave.
U tekstu Komisije navodi se da je odlukom Ustavnog suda zaobiđena jasna zakonska zabrana surogatnog majčinstva te da je de facto otvoren put priznavanju posljedica takvih postupaka, iako su oni u hrvatskom pravnom poretku izričito zabranjeni.
Stručna upozorenja o kršenju propisa
Članica Komisije Dubravka Hrabar, predstavljena kao stručnjakinja za obiteljsko pravo, upozorila je da odluke dvaju sudova, prema njezinu mišljenju, krše više propisa. “Zakon o medicinski potpomognutoj oplodnji zabranjuje surogatno majčinstvo, što znači da ono ne može polučiti upis djeteta u hrvatsku maticu rođenih s neistinitim podatcima o biološkom podrijetlu”, rekla je Hrabar.
Dodala je i kako je Kazneni zakon mijenjan zbog obveza koje proizlaze iz direktiva Europskog parlamenta i Vijeća, pri čemu se, kako je navela, “trgovina ljudima kroz surogatno majčinstvo mora prepoznati kao kazneno djelo”. “Neprihvatljivo je tumačenje da je moguće biti protiv surogatnog majčinstva, a istodobno priznavati njegove učinke”, poručila je. Prema njezinim riječima, ta je praksa u Europi najraširenija u Ukrajini, Rusiji i Španjolskoj.
Na etičke i društvene aspekte surogatnog majčinstva upozorila je i indijska feministica te znanstvenica sa Sveučilišta u Heidelbergu, Sheele Saravanan. “U pozadini surogatnog majčinstva krije se koncept iskorištavanja globalnih nepravdi kako bi se ostvario profit na teret tjelesnog i psihičkog integriteta žena. Drugim riječima, surogatnim majčinstvom instrumentalizira se rađanje djeteta kako bi se na prividan način riješila drama i očaj neplodnosti”, izjavila je.
Snažnu poruku protiv surogat-majčinstva početkom siječnja uputio je i Papa Franjo, koji je u obraćanju diplomatskom zboru istaknuo da ta praksa “ponižava dostojanstvo djeteta, pretvarajući ga u proizvod, te izrabljuje majčino tijelo”.
Prema podacima tvrtke Global Market Insights, industrija surogatnog majčinstva 2022. godine dosegla je vrijednost od 14 milijardi američkih dolara, a procjenjuje se da bi do 2032. mogla narasti na 129 milijardi dolara, što dodatno otvara pitanja etike, prava i zaštite najranjivijih.